Vodič programa Pilot gradovi
Sažetak
Vodič za Pilot gradovi ishod je u okviru Radnog paketa 4 (WP4) projekta NetZeroCities (NZC), koji obuhvaća osmišljavanje i provedbu Programa Pilot gradovi putem otvorenog Poziva na podnošenje prijedloga i naknadnog programa dodjele sredstava.
Cilj priručnika je podržati gradove u pripremi prijedloga za otvoreni poziv, pružajući smjernice o opsegu, ciljevima i svrhama Programa Pilot gradovi i šire metodologije NZC projekta, uvodeći ključne koncepte i terminologiju te navodeći reference na korisne resurse, alate i studije slučaja povezane s tim.
Uvod
Vodič za pilot-gradove je resurs koji će biti objavljen kako bi pružio podršku i smjernice gradovima koji namjeravaju prijaviti se u program NZC Pilot gradovi.
Sadrži podršku i smjernice vezane uz kontekst i fokus programa NZC Pilot gradovi (uključujući vremenski okvir Poziva), uvodeći ključne koncepte, terminologiju i komponente programa; te, gdje je primjenjivo, dodatne resurse, poveznice, studije slučaja i primjere koje gradovi mogu koristiti pri pripremi svoje prijave.
Vodič se može ažurirati kako se bilo koje prateće informacije mijenjaju i/ili postanu dostupne. Često postavljana pitanja (FAQ) bit će dostupna kada upiti i odgovori na njih budu relevantni za sve potencijalne prijavitelje.
Osim ovog priručnika, smjernice Poziva bit će objavljene prilikom otvaranja Poziva (prema vremenskom rasporedu iz odjeljka 2.1) i sadržavat će poziv na djelovanje, kriterije za procjenu i odabir te tehničke informacije vezane uz postupak prijave.
Vodič je sastavljen kako bi se osiguralo da bude i informativan i poticajan za gradove koji razmatraju prijavu u Pilot grad program novozelandskih gradova, a strukturiran je oko sljedećih pitanja: (Pilot gradovi)
- Zašto je ovaj [odjeljak/tema] relevantan za NZC i Poziv za Pilot gradovi?
- Kako je ovo korisno ili relevantno za gradove dok pripremaju svoj prijedlog?
- Postoje li relevantni ilustrativni primjeri i studije slučaja?
- Koje resurse i/ili buduće resurse/usluge NZC platforme gradovi bi trebali pratiti?
- Sažetak: Koja pitanja bi gradovi trebali postaviti sebi u vezi s ovim odjeljkom/temom?
- Koji su ključni pojmovi koji bi trebali biti obuhvaćeni u rječniku?
- Postoje li formalne reference koje bi trebalo uključiti?
Kako čitati ovaj priručnik:
- Priručnik je općenito strukturiran u skladu s uputama Poziva i kriterijima ocjenjivanja, iako je osnovni princip dizajna bio podržati gradove u razvoju ideja i razmišljanju prije podnošenja prijave.
- Ključni pojmovi i koncepti, istaknuti podebljano i plavo, definirani su za potrebe NZC Pilot gradovi programa i mogu se pronaći u rječniku.
- Prema smjernicama Poziva, u slučaju prijave za više gradova na Poziv za Pilot gradovi, imajte na umu da se u ovom dokumentu reference na "grad" odnose na skupinu gradova ili na svaki pojedini grad uključen u tu skupinu.
1 NetZeroCities: Program pilot gradova
1.1 Problemi i potencijal emisija u gradovima
Gradovi su središta gospodarske aktivnosti, stvaranja znanja, inovacija i novih tehnologija te utječu na kvalitetu života građana koji u njima žive ili rade, značajno doprinoseći dobrobiti europskih zajednica. Igraju ključnu ulogu u ostvarenju cilja Europskog zelenog dogovora (EGD) o smanjenju emisija za 55 % do 2030. i klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Gradovi zauzimaju samo 4 % kopnene površine EU-a, a dom su za 75 % građana EU-a. Nadalje, gradovi troše više od 65 % svjetske energije i odgovorni su za više od 70 % globalnih emisija CO2. Tri od četiri građana EU-a živjela su u urbanim područjima 2014. godine, a očekuje se da će taj broj porasti na otprilike 83,7 % do 2050. godine.
Ublažavanje klimatskih promjena stoga uvelike ovisi o urbanim djelovanjima kroz zelenu i digitalnu transformaciju. Od Misijski gradovi očekuje se da predvode tu transformaciju postizanjem klimatske neutralnosti prije 2030. godine, kao i da svojim građanima ponude čistiji zrak, sigurniji promet te manje gužvi i buke. Ciljevi misije EU o klimatski neutralnim i pametnim gradovima (
'Cities Mission') su postići 100 klimatski neutralnih i pametnih europskih gradova do 2030. godine i osigurati da ti gradovi djeluju kao središta eksperimentiranja i inovacija kako bi se svim europskim gradovima omogućilo da ih slijede do 2050. godine. (Misija EU-a)
Ova razina ambicije predstavlja izvanredan pothvat i zahtijevat će duboke i sistematske promjene. Vodstvo vlade bit će ključno, kao i djelovanje industrije, obrazovnih i istraživačkih institucija te građanskih organizacija, što zahtijeva usklađivanje politika, upravljanja i načina na koji osiguravamo potrebna kapitalna ulaganja.
Kako bi ostvarila svoje ciljeve, Misija gradova također će morati pomoći u prevladavanju značajnih izazova koji trenutno sprječavaju da velika skupina gradova postigne cilj klimatske neutralnosti do 2030. godine. Mnogi gradovi i gradske organizacije izjavili su da, iako žele ići dalje i brže, pri tome se suočavaju s preprekama, kao što su njihov operativni kapacitet i sposobnost; dostupnost sredstava i financiranja; te potreba za razvojem političke potpore i među svojim biračima i unutar svojih pojedinačnih zemalja. To su konkretni primjeri mnogih poteškoća s kojima se gradovi suočavaju na svom putu prema klimatskoj neutralnosti, iako ne nužno jedini.
U područjima poput urbane mobilnosti i energetske učinkovitosti zgrada, karakteristike gradova – poput visoke gustoće stanovništva i geografske koncentracije – otvaraju prilike za inovacije koje mogu imati velik utjecaj na klimatsku neutralnost. Gradovi čine veliki dio stambenog fonda Europe, gdje je obnova nužna za uštedu energije na putu prema klimatskoj neutralnosti. To može donijeti ogromne (i vidljive) "dodatne koristi" kao što su bolja kvaliteta zraka na otvorenom i u zatvorenom prostoru, manje gužvi u prometu, zdravija aktivna mobilnost te zdravije, klimatski otpornije i udobnije zgrade; manje smrtnih slučajeva u prometu, manje buke te čišće i ljepše okruženje te vrjednije urbano okruženje. Drugim riječima, postoji snažan i pozitivan "efekt prelijevanja" od mjera politike za smanjenje stakleničkih plinova (GHG) u gradovima, što će im pomoći u izgradnji potpore za takve mjere među građanima.
Rješenja pametnih gradova i razmjena podataka u velikom opsegu nude mogućnosti za planiranje, provedbu i praćenje smanjenja emisija u nizu sektora, kao što su urbana mobilnost, energetska učinkovitost u zgradama, praćenje onečišćenja zraka, upravljanje vodom i otpadom.
Prepoznajući da će većinu ulaganja za postizanje klimatske neutralnosti morati izravno ili neizravno uložiti građani, vlasnici nekretnina, komunalna poduzeća, razvijatelji infrastrukture, poduzeća i drugi dionici (doista, u ovom radu tvrtke Material Economics procjenjuje se da će samo 17 % ulaganja izravno uložiti gradovi), gradovi će igrati ključnu ulogu u mobilizaciji drugih dionika korištenjem svojih ovlasti za planiranje, svoje uloge dioničara komunalnih poduzeća, inicijativama usmjerenima na građane, poticajima i poticanjem ulaganja usmjerenih na više dionika.
Resursi i druge inicijative
- NZC misijska platforma imat će Spremište znanja koji sadrži studije slučaja i primjere za inspiraciju i orijentaciju te nadzorni panel za gradove za praćenje i usporedbu napretka. Osim toga, imat će kartu inovacijskih ekosustava Europe s klasterima, inkubatorima i programima podrške koji podržavaju tehnološke tvrtke koje pružaju održiva rješenja za urbane klimatske strategije.
- Pokret Living-in.EU nastoji ubrzati digitalnu transformaciju na način koji pomaže gradovima i zajednicama u rješavanju niza društvenih izazova, osobito onih koji proizlaze iz klimatskih promjena.
- Europski klimatski sporazum
- Inicijativa Novi europski Bauhaus (NEB) za klimatski neutralne urbane transformacije visoke kvalitete.
- Mannheimska deklaracija, koju je promovirao ICLEI, za podršku gradovima u razvoju i provedbi "Lokalnih zelenih sporazuma", kao i Nova Leipzigska povelja usvojena u studenom 2020. godine, koja je stavila poseban naglasak na zeleni, pravedan i produktivan održivi razvoj gradova.
- Nacionalni energetski i klimatski planovi
- Kohesijska politika EU-a.
- Gradska agenda za EU.
- EU Pakt za vještine
- Mjerila oporavka i otpornosti i planovi
- Plan REPowerEU
- Misija EU-a: Klimatski neutralni i pametni gradovi: Plan provedbe
Korisne poveznice i reference
- Otkrijte 100 gradova odabranih za misiju Cities Mission
- Razvoj i prognoze stalne urbanizacije
- Ekonomika materijala (2020.). Razumijevanje ekonomskog opravdanja za dekarbonizaciju gradova - Zašto je analiza ekonomskog opravdanja za dekarbonizaciju gradova ključna (dostupno ovdje)
1.2 Program pilot gradova NZC-a
Program pilot gradova NZC identificirat će i podržati europske gradove za testiranje i primjenu inovativnih pristupa brzom dekarbonizaciji u sklopu dvogodišnji pilot programa, djelujući u tematskim područjima i funkcionalnim silosima u podršci sistemskoj transformaciji. Odabir pilot-projekata nastojat će obuhvatiti sve urbane sustave koji doprinose klimatskoj neutralnosti, uključujući mobilnost, energetske sustave i izgrađeni okoliš, protoke materijala i resursa, prirodna područja, kulturne/društvene/financijske/institucionalne sustave te pristupačne javne prostore. Svaki pojedini pilot-projekt može biti usmjeren na sve ili na kombinaciju ovih urbanih sustava, ovisno o njihovom kontekstu i razmjeru predloženog pilot-projekta.
Od pilot gradova se očekuje da tijekom trajanja pilot projekta testiraju i implementiraju inovativna rješenja ili skupine rješenja na razini grada ili okruga te da prikažu jasne pouke naučene iz inovativnih putanja, uz znanje, kapacitete i sposobnosti razvijene na razini grada. Do kraja pilot-projekta trebalo bi identificirati jasan skup inovativnih rješenja spremnih za implementaciju, skaliranje i/ili replikaciju. To može uključivati nove poslovne modele, političke inicijative, inovacije u upravljanju, modele financiranja ili načine financiranja te strategije replikacije ili skaliranja.
Odabrani Pilot gradovi dobit će financijska sredstva i praktičnu podršku od City Advisors i partnera NZC konzorcija kako bi usavršili svoje pilot-aktivnosti prije početka provedbe te riješili pitanja usklađenosti i povratnih informacija iz procesa odabira. Kako gradovi i/ili lokalne zajednice koje sudjeluju u pilot-projektima nastoje osigurati dodatne resurse, Mission Platform pomoći će im u osiguravanju sredstava i financiranju za potpunu provedbu te naknadne replikacije i širenja.
Konačno, organizirat će se brojne aktivnosti za unapređenje učenja među Pobratimljeni gradovi kao ključne komponente za izgradnju kapaciteta, repliciranje uspješnih inovacija i produbljivanje odnosa. Program blizanstva (Program gradskog učenja) povezat će svaki Pilot grad grad s dva ili tri partnerska grada iz redova država članica EU-a i pridruženih zemalja (H2020). Napor blizanstva ima za cilj izgradnju uključivog sudjelovanja u učinkovitim klimatskim djelovanjima, poticanje pravednih tranzicija i jačanje društvene kohezije. (Pilot gradovi)
Koordinacija odabranih pilot-projekata i među njima nužna je i na razini grada i na razini EU kako bi se izgradila raznolikost dokaza koji pokazuju putove za daljnju i dalekosežnu transformaciju u europskim gradovima i diljem Europske unije. Proces odabira pilota stoga ima za cilj izgradnju strateškog portfelja u kojem svaki pilot ima potencijal testirati i pokazati održivost puta prema promjeni u određenom kontekstu. Zajedno, Pilot gradovi se nadopunjuju u prikazivanju slike o tome kako bi sistematska promjena mogla izgledati.
1.2.1 Kako izgleda dobar pilot?
Dobri piloti:
Osim toga,
Misijska platforma podržat će Pilot gradovi u:
- otključati unutarnje promjene u gradskim vijećima stvaranjem stabilnih međuresornih struktura povezanih s najvišim menadžmentom gradova
- poticati čvrste veze među gradskim dionicima: drugim javnim upravama (regionalnim/nacionalnim), privatnim sektorom, akademskom zajednicom, civilnim društvom i građanima te masovnim medijima
- ojačati napore za postizanje klimatske neutralnosti u urbanim sredinama na nacionalnoj/državnoj razini, kroz "efekt snježne kugle" povezujući pilote s transformacijom drugih gradova u istoj državi
Pilot gradovi će:
- ubrzati vlastito učenje o tome kako postići proboje i prevladati sistemskih prepreka, i
- prikazati raznolikost putova prema tranziciji od kojih drugi gradovi diljem Europe mogu učiti i prilagoditi ih vlastitom kontekstu
Gdje je to moguće, napori Pilot gradova oslanjat će se na njihove prošle i/ili sadašnje inovacijske napore, obraćajući pozornost na ono što se naučilo i utvrđujući što je potrebno za omogućavanje ubrzane promjene.
Ilustrativni primjeri
- Pilot grad usredotočuje se na integriranu tranziciju mobilnosti, koristeći ulogu gradske vlasti u tehnologiji, financijama, regulaciji, sudjelovanju i različitim vrstama ugovora.
- Pilot grad usredotočuje se na energetsku tranziciju cijelog okruga, povezujući izgrađeni okoliš s energetskim sustavima kroz istraživanje novih financijskih instrumenata, politika urbanog planiranja i digitalno unapređenih modela upravljanja.
- Pilot grad usmjeren je na istraživanje novih kapaciteta za obradu podataka u kombinaciji s regulacijom temeljenom na ishodima i reformom javnih nabava, surađujući s predstavnicima iz svih gradskih sektora emisija kako bi bolje uskladio postojeće resurse i otključao nove izvore financiranja.
2 Prijava na poziv
2.1 Vremenska crta
| Datum / Vrijeme (CET) | Stavka | Poveznica |
| Ožujak 2022. |
Rani objavak rasporeda poziva na web-stranici projekta |
Web stranica NZC-a |
| Lipanj 2022. |
Publikacija: Priručnik za sudionike
NZC Pilot gradovi bit će predstavljen na konferenciji NZC u lipnju 2022., kako bi se gradovima pomoglo u pripremi prijedloga za otvoreni poziv.
Objava: Smjernice za poziv
Smjernice za Poziv, uključujući uvjete prihvatljivosti, procjenu i kriterije odabira, bit će objavljene na web-stranici NZC-a, Mission Portalu i na Portalu za EU financiranja i natječaje pod vrstom bespovratnih sredstava "Cascade Funding Calls". |
NZC platforma
Misija EU-a: klimatski neutralni i pametni gradovi | Europska komisija
Financiranje i natječaji (europa.eu)
|
27. lipnja 2022.
4. srpnja 2022.
5. rujna |
- Program pilot gradova NZC-a: Ambicija, pristup, primjena
- Program pilot gradova NZC-a: Kriteriji za odabir i postupak odabira
- Tehnička informativna sesija
- Otvoreni forum
|
27. lipnja
4. srpnja
|
| Ponedjeljak, 5. rujna 2022. (12:00 CEST) |
Otvoreni poziv
U 12:00 CEST u ponedjeljak, 5. rujna, bit će aktivirani NZC Call i modul za upravljanje grantovima. Gradovi će se moći registrirati u modul putem NZC Mission portala i izraditi prijedlog s osnovnim informacijama. Gradovi će moći spremiti taj prijedlog i vratiti se na njega u bilo kojem trenutku do roka za podnošenje navedenog u nastavku. |
NZC platforma |
| Lipanj – listopad 2022. |
Publikacija: Često postavljana pitanja (FAQ)
Između lipnja i listopada 2022. izradit će se i ažurirati datoteka s najčešćim pitanjima (FAQ). |
NZC platforma |
| Petak, 4. studenog 2022. (23:59 CET) |
Rok za poziv
Zvanični rok za potpunu predaju prijedloga. Prijedlozi zaprimljeni nakon ovog datuma neće biti prihvaćeni. Ne mogu se odobriti produženja roka, a izmjene vašeg prijedloga nakon predaje nisu moguće. Preporučujemo da postavite vlastiti interni rok prije ovog datuma. |
NZC platforma |
| Studeni 2022. – Siječanj 2023. |
Pregled i odabir
Prijedlozi će se provjeriti prema kriterijima prihvatljivosti (faza 1), a prihvatljivi prijedlozi bit će pregledani od strane neovisnih vanjskih stručnjaka (faza 2). Prijedlozi koji dosegnu minimalni prag bodovanja prema navedenim kriterijima proći će u završni odabir (faza 3). Više informacija o ovim fazama bit će objavljeno u smjernicama Poziva kada Poziv bude otvoren. |
|
| 28. veljače 2023. |
Komunikacija odluka
Službeni rezultati bit će poslani kandidatima, zajedno s povratnim informacijama. |
|
| Ožujak 2023. |
Razvoj ugovora
Prijave su izmijenjene kako bi se riješile primjedbe na usklađenost i odabir. Provjere dužne pažnje i finalizacija revidiranih planova projekta. |
|
| Ožujak 2023. |
Objava rezultata Poziva i odabranih pilot gradova
Paralelno s postupkom ugovaranja bit će objavljen popis uspješnih pilot gradova na NZC platformi i distribuiran putem komunikacijskih kanala NZC-a. To će uključivati opis koji ilustrira odabrani portfelj. |
NZC platforma |
2.2 Podrška
Podupiratelji Programa Pilot gradovi NZC-a imat će na raspolaganju niz podrške i smjernica za pripremu i podnošenje prijedloga na Poziv, kao što su:
-
Vodič za program Pilot gradova NZC-a
Ovaj priručnik namijenjen je upoznavanju korisnika s NZC Pilot gradovi i obuhvaća detaljan pregled okvira programa, njegovog predviđenog pristupa i očekivanih ishoda, te ključnih koncepata i terminologije.
Podupiratelji se potiču da sadržaj ovog priručnika koriste kao inspiraciju za razvijanje ideja svojih pilot-aktivnosti i njihovo usklađivanje s Programom Pilot gradovi NZC-a, uključujući njegove kriterije za procjenu i odabir.
-
Informativne sesije
Uz lansiranje ovog priručnika, NZC konzorcij je također zakazao niz informativnih sesija kako bi podržao i usmjerio gradove u razvoju ideja za pilot-aktivnosti i sastavljanju prijedloga. Informativne sesije obuhvatit će:
- Program pilot gradova NZC-a: Ambicija, pristup, primjena
- Kriteriji za odabir i postupak odabira
- Tehnička informativna sesija
- Otvoreni forum (pitanja i odgovori)
-
Misijski portal
Podnositelji zahtjeva morat će se unaprijed registrirati na NZC Mission portal prije prijave u NZC Pilot gradovi Programme, što će im omogućiti pristup raznim resursima, ali i samom modulu za prijavu na Poziv.
Portal Mission pružit će gradovima pristup:
- NZC modul za uvođenje
- Studije slučaja
- Prostor za suradnju vršnjačkog tipa
- Spremište znanja
- Modul za pozive i upravljanje bespovratnim sredstvima
- Tehničke smjernice sustava (modul za upravljanje pozivima i bespovratnim sredstvima)
- Buduće verzije ovog priručnika
- Kontaktne točke za City Advisors i Službu za stručnu podršku gradovima
Osim ovog Vodiča, niz dokumenata i/ili pratećih materijala povezanih s Pozivom (kao što su Smjernice, Prilogi, ČPP i drugi relevantni dokumenti) bit će dostupni na portalu Misije. Podnositeljima se preporučuje da ih redovito provjeravaju radi mogućih ažuriranja tijekom izrade svojih prijava. Specifična pitanja koja nisu obuhvaćena ni ovim Vodičem ni portalom Misije treba uputiti na: pilotcities@netzerocities.eu
3 NZC platforme usluge i program
3.1 Gradski program učenja
Program NZC City Learning višemjesečni je program koji ima za cilj prenijeti znanje i izgraditi kapacitete među pilot i Pobratimljeni gradovi [Twins] uključenima u program. U svojoj srži stoji strategija utjecaja kroz međusobno učenje. Međusobno učenje je obrazovni pristup koji povezuje dva ili više učenika sličnog podrijetla i omogućuje im da aktivno oblikuju razvoj jedni drugih kroz razmjenu znanja i suradničko rješavanje problema.
U NZC-u primjenjujemo ovo načelo tako što svakom pilot gradu (ili, u slučaju prijave više gradova, skupini gradova) dodjeljujemo dva ili tri "blizanca". Ti "blizanci" bit će gradovi sa sličnom pozadinom kao i pilot gradovi i mogli bi se suočavati sa sličnim izazovima. Ti se izazovi mogu temeljiti na geografiji, nacionalnom kontekstu, socioekonomskim ili sličnim čimbenicima. Na taj način NZC nastoji proširiti utjecaj rada Pilot gradova izvan njihove početne skupine. Tijekom trajanja programa NZC će tim gradovima biti vodilja kroz niz online i osobnih sastanaka. Cilj tih sastanaka je stvoriti jasno razumijevanje izazova jednih i drugih te razmijeniti ili generirati potencijalna rješenja. Predviđeno je da svaki Pilot grad posjeti svoje Gradske blizance jednom s malom delegacijom, a Gradske blizanke će također jednom posjetiti Pilot grad.
Ovaj program je obvezan dio Programa pilot gradova. Stoga će se određeni postotak radnog angažmana osoblja morati dodijeliti unutar proračuna Pilot grada. Programski tim obratit će se Pilot gradovima kako bi razvili prilagođene profile gradova i osigurali visokokvalitetno podudaranje pri odabiru partnera. Trenutni vremenski okvir predviđa Poziv za partnere u lipnju 2023. i početak programa u rujnu 2023. Na taj način Pilot gradovi imaju vremena razviti svoje aktivnosti i prikupiti početne uvide. Više informacija bit će dostupno Pilot gradovima naknadno.
3.2 Gradski savjetnici
Deset savjetnika za klimatski neutralne gradove bit će imenovano iz redova partnerskih organizacija konzorcija NZC kako bi pomogli pilot, partnerskim i Pobratimljeni gradovi strateški unaprijediti
sistemsku promjenu i ostvariti ambiciju Misije. Aktivnosti će uključivati pomoć gradovima pri pristupu Platformi za korištenje alata i resursa, olakšavanje razmjene među gradovima i njihovo povezivanje s projektnim partnerima i stručnjacima, izgradnju smislene suradnje između gradova uključenih u Program Pilot gradove i Program učenja gradova te kontinuiranu podršku i smjernice i savjete za sustavne promjene, uključujući utvrđivanje potreba i pomoć pri procesu prijave za Službu stručne podrške gradovima (više o ovoj usluzi u nastavku).
Zašto je ovo relevantno za NZC i Poziv za Pilot gradovi?
Svaki gradski savjetnik bit će odgovoran za otprilike tri Pilot gradove, kao i za gradske blizance u sklopu Programa učenja gradova (ukupno oko 12 gradova).
Svaki savjetnik radi s pilotima kako bi:
- Identificirati potrebe za dodjelom Gradske stručne potpore i pomagati u procesu prijave,
- Podržite identifikaciju i obuku gradskih pokretača promjena,
- Podržite provedbu pilot aktivnosti,
- Podržati planiranje i provedbu aktivnosti sensemakinga/MEL-a,
- Podrška pri planiranju i provedbi programa City Learning.
3.3 Gradski centar za stručnu podršku
Razvit će se Služba za stručnu podršku gradovima (CESF) kako bi pružila Pilot gradovima izravnu stručnu podršku prilagođenu opsegu pilot aktivnosti. CESF će zadovoljiti potrebe Pilot gradova za stručnom podrškom u ciljanim aktivnostima koje zahtijevaju poslovne sposobnosti izvan NZC-a ili razinu napora koja premašuje početnu alokaciju postojećeg NZC partnera. Centar će biti pokrenut odmah nakon procesa odabira Pilot gradova. Gradski savjetnici radit će sa svojim Pilot gradovima na definiranju potreba za podrškom i stručnim znanjem koje će podnijeti Centru putem namjenskog obrasca za prijavu.
Podrška će biti osigurana od strane partnera konzorcija NZC, a tamo gdje stručnost unutar samog konzorcija nije dostupna, ali je ključna za pravilan razvoj i provedbu pilot aktivnosti, angažirat će se vanjske strane i/ili lokalni partneri, uključujući i one iz Zajednice prakse NZC (CoP). Lokalni partneri bit će angažirani kada je potreban ograničen kapacitet za kontekst, kulturu i/ili jezične sposobnosti, ili kada je potreban intenzivniji lokalni kapacitet.
NZC CoP djeluje kao zagovornik NZC metodologija izvan projekta i kao mjesto za povezivanje gradova s stručnjacima. To je virtualni prostor u kojem gradovi mogu objaviti svoje potrebe i repozitorij u kojem se praktičari mogu organizirati u grupe prema geografiji i specijalnostima te sudjelovati u događanjima, podcastima, webinarima, obukama i certifikacijama temeljenim na NZC Spremištu znanja.
Kako je ovo korisno za pripremu vašeg prijedloga?
Gradovi bi trebali unaprijed razmotriti gdje bi mogli imati praznine u stručnosti i/ili kapacitetima u odnosu na svoje planirane pilot aktivnosti, kao dio svoje prijave. Stoga, kao rezultat ove analize, gradovi mogu razmotriti pomoć i podnošenje prijava CESF-u.
Imajte na umu da gradovi neće morati podnijeti zahtjev za stručnu podršku putem prijedloga svog Programa pilot gradova – postupak prijave za Službu stručne podrške gradovima odvija se nakon odabira pilot gradova, a gradovi će surađivati sa svojim dodijeljenim gradskim savjetnikom kako bi definirali te zahtjeve prije podnošenja prijave Službi.
3.4 Suradnja vršiteljima i Spremište znanja (Portal)
P2P društvena mreža i prostor za suradnju ključni je modul unutar portala Mission za interakcije između korisnika, uključujući gradove, konzorcij NZC i širu NZC zajednicu prakse. Pilot gradovi će ovo koristiti za:
- Sastanci, umrežavanje i suradnja s drugim gradovima NetZeroCities o aktivnostima, idejama, uvidima i inovacijama
- Pružanje online prostora za virtualne sesije razumijevanja
- Pridruživanje i osnivanje grupa gradova koje rade na tematskim temama
- Rad s njihovim Pobratimljeni gradovi i razvijanje blizanačkih odnosa
- Dijele aktivnosti, ideje, uvide i inovacije svog grada
- Učenje i objavljivanje o događajima koje organiziraju sestrinska gradska područja ili o događajima od interesa
- Osnivanje konzorcija gradova za mogućnosti vanjskog financiranja
- Vodeći privatne, bilateralne razgovore
Element
društvena mreža modula pruža otvorenu mrežu vidljivu svima, omogućujući prostor za otvorenu raspravu i objavljivanje unutar zajednice NZC-a. Također će biti početna stranica portala nakon prijave, s poveznicama na ključne sadržaje u drugim modulima, poput Spremište znanja i mogućnosti izvještavanja o podacima na Gradskoj nadzornoj ploči.
Stranice grupa pružaju prostor za strukturiranije kontinuirane interakcije, s mogućnostima dijeljenja dokumenata, online sastanaka i suradničkog rada. Korisnici mogu odrediti postavke privatnosti, pa će postojati niz 'otvorenih' i 'zatvorenih' značajki za koje korisnici mogu odrediti postavke privatnosti. Stranice grupa bit će uspostavljene i za tematski rad i za radne skupine Gradske platforme za učenje ('twin').
Stranice
sastanci i događaji pružaju funkcionalnost za webinare/
sesije za stvaranje smisla/edukativne događaje.
Spremište znanja
Spremište znanja NZC/Mission Platform uključivat će vrlo potpun pregled primjera najboljih praksi iz gradova diljem Europe. Spremište znanja ima za cilj nadahnuti gradove da poduzmu konkretne mjere prema klimatskoj neutralnosti u svakoj fazi lanca vrijednosti i utječu na sve gradski sustave kako bi postigli širi utjecaj.
Obuhvatit će:
- Najsuvremenija rješenja (strukturirana u glavnim tematskim područjima u kojima je potrebno poduzeti mjere u različitim gradski sustavi u kojima je potrebno smanjiti emisije)
- Pregled rješenja H2020 projekata (strukturiran na istoj osnovi)
- Multimedijske studije slučaja (o klimatskim akcijama)
- Socijalna inovacija studije slučaja
- Studije slučaja metodologija angažmana građana i dionika
- Baza podataka o okviru politika
- Informativni alat o izvorima financiranja
Osim resursa Spremište znanja, NZC/Misijska platforma ponudit će gradovima prilagođena stručna podrška za daljnje istraživanje specifičnih rješenja, koncepata, prepreka, kojih se koristi, putem Službe za stručnu podršku gradovima (odjeljak 3.2 ovog Priručnika).
4 Mandat za djelovanje
Rad na transformaciji sustava zahtijeva snažan politički i javni mandat. Podrazumijeva promjene velikih razmjera u uvjetima neizvjesnosti. Neizbježno će dovesti do poremećaja i premještanja koja će biti vidljiva u svakodnevnom životu ljudi. Kako bi ta promjena opstala, važno je prihvatiti nove oblike upravljanja koji naglašavaju suradnju, sudjelovanje i eksperimentiranje.
Kako bi transformacija sustava na razini grada bila moguća, potrebno je razviti duboko razumijevanje dodatnih koristi i isprepletene vrijednosti. Ako se pozitivni učinci klimatske tranzicije na, primjerice, zdravlje, dobrobit/kvalitetu života, lokalno gospodarstvo i obrazovanje ne prepoznaju, uvijek će biti teže pokazati da ona predstavlja dobru vrijednost za uloženi novac. Odmak od priznavanja samo onih koristi koje se mogu kvantificirati i monetizirati omogućuje gradovima da hrabro postave pozitivnu i cjelovitu viziju budućnosti koja prepoznaje višestruke međuzavisnosti između odjela.
4.1 Razumijevanje problema
Osnovni princip Programa pilot gradova NZC-a jest prvo razumjeti problem(e) u opsegu pilot aktivnosti, kako u pogledu emisija stakleničkih plinova, tako i u pogledu strukturnih, tehničkih, institucionalnih, socioekonomskih i kulturnih prepreka promjenama.
U svom prijedlogu za pilot-program NZC-a gradovi će stoga prvo biti zamoljeni da identificiraju gradskih sustava na kojima će raditi, domeni emisija relevantni tim gradskim sustavima, te trenutne prepreke transformativnim promjenama, a zatim i potencijalne sistemski rješenja ili inovacije za primjenu i učenje tijekom dvije godine inicijative. (Pilot gradovi)
4.1.1 Gradski sustavi i domene emisija
Postizanje nultih emisija iz gradova zahtijevat će snažna smanjenja i mjere kompenzacije u svim
gradskim sustavima, npr.: energetika, promet, zgrade, hrana, voda, uporaba materijala,
i srodno domene emisija, npr.: energija iz mreže, industrija i proizvodnja, poljoprivreda i šumarstvo, obrada otpada itd. U tu svrhu trebaju se primijeniti i implementirati tehnologije i inovativna rješenja.
Potrebno je poduzeti mjere diljem grada, usmjerene na sljedeće prioritete (uzete iz
Informativnog paketa EU za gradove iz Misija gradova):
- Smanjenje emisija iz izgaranja fosilnih goriva u svim zgradama i objektima (stacionarna energija), budući da su zgrade odgovorne za 40% potrošnje energije u gradovima. Promicanje zgrada s nultom emisijom ugljika, smanjenje potrošnje energije u zgradama, poboljšanje energetske učinkovitosti postojećeg stambenog fonda, elektrifikacija i prelazak na obnovljive izvore energije.
- Smanjenje emisija iz potrošnje električne energije i iz daljinskog grijanja/hlađenja (generacija energije) kroz promicanje održivije proizvodnje energije: nisko-ugljične energije, zelene energije, razvoja obnovljivih izvora i korištenja električne energije iz obnovljivih izvora za potpunu dekarbonizaciju opskrbe energijom.
- Smanjenje emisija iz izgaranja fosilnih goriva za sva vozila i prijevoz, uz promicanje čišćih i sigurnijih načina prijevoza, javnog prijevoza, pješačenja i biciklizma, te uključivanje goriva bez ugljika i alternativnih goriva.
- Smanjenje emisija iz otpada nastalog unutar gradskih granica, integrirajući kružna ekonomija pristup za minimiziranje upotrebe resursa te nastanka otpada, zagađenja i emisija ugljika
- Smanjenje emisija iz i putem promjena u korištenju zemljišta, uključujući poljoprivredu, šumarstvo i druga korištenja zemljišta. U tom smislu, provedba rješenja temeljena na prirodi također je ključna za rješavanje preostalih emisija, poput stvaranja karbonskih sinkova.
- Smanjenje emisija za kemijski procesi u industriji, čineći industriju zelenijom i održivijom.
Digitalna povezanost u gradovima također je ključni poprečni prioritet za poboljšanje i podršku u daljnjem razvoju.
svi urbani procesi i donošenje odluka i kod općina i kod stanovnika. Digitalna povezanost i alati mogu pomoći u kombiniranju i analizi podataka, čime se potiče učinkovitije i održivije kreiranje politika i urbanističko planiranje pružajući informacije i uvide. Digitalizacija, digitalna povezanost i alati mogu pomoći u kombiniranju i analizi podataka, čime se potiče učinkovitije i održivije kreiranje politika, urbanističko planiranje i rad urbanih energetskih sustava (između ostalog), pružajući informacije i uvide. Digitalizacija može poboljšati kvalitetu života u gradovima u više područja (sigurnost, zdravstvo, mobilnost itd.), primjerice podržavajući donošenje odluka temeljenih na podacima koje će stvoriti koristi za građane i potencijalno smanjiti potrošnju energije.
Zašto je ovo relevantno za NZC i Poziv za Pilot gradovi?
Platforma NZC/Mission podržat će gradove u prevladavanju prepreka i izazova unutar glavna područja emisija koje su identificirali. Za Poziv za Pilot gradovi gradovi koji namjeravaju prijaviti morat će identificirati domene emisija na koje će ciljati svoje pilot-aktivnosti te potencijalne točke intervencije i poluge za rješavanje kroz program.
Kako je ovo korisno za pripremu vašeg prijedloga?
Pilot gradovi trebaju razmisliti o funkcioniranju svojih gradskih sustava, identificirati glavna područja emisija i potom procijeniti najbolji način za smanjenje emisija stakleničkih plinova u gradu.
4.1.2 Prepreke i problematična područja
Prijelaz gradova prema neto nultim emisijama ugljika prepun je
strukturalne, tehničke, institucionalne, socioekonomske i kulturne prepreke. Veliki dio njihovih ukupnih stakleničkih plinova vezan je za složena područja koja ne predstavljaju jedan problem, nego mrežu isprepletenih problema. Štoviše, često su u sukobu. Stoga problem jednog dionika u gradu može biti prilika za drugog.
Ako gradovi žele ubrzati ostvarenje svojih ciljeva klimatske neutralnosti, osim u područjima emisija, moraju dubinski razumjeti svoje problematične barijere, s ciljem da prijeđu od rješenja usmjerenih na pojedinačne točke prema integriranijim i cjelovitijim pristupima "portfelja" sposobnim potaknuti
sistemsku transformaciju. To znači:
- Razumijevanje jaza između trenutnih emisija i staze smanjenja usklađene s Parizom,
- izgradnja cjelovite slike o presektorskim i interdisciplinarnim ključnim problemima/preprekama koje sprječavaju razvoj željenog puta, i
- zajedničko stvaranje različitih mogućih portfelja intervencija s više dionika za uklanjanje prepreka.
Ilustrativni primjeri i studije slučaja
Uobičajene prepreke mogu se odnositi na jazu u vještinama i nedostatke u sustavima podataka, političko neslaganje, problematične upravljačke strukture, nedostatak financijskih poticaja ili nepovoljne kulturne i ponašajne obrasce – sve to može utjecati na bilo koji urbani sustav i povezane emisijske domene, poput mobilnosti, energetike i zgrada. Evo nekoliko primjera / studija slučaja o tome kako je duboko razumijevanje međusobno povezanih prepreka i problematičnih područja pomoglo stvoriti novi put:
- Tvrtke za energetske usluge (ESCO)uspješni su primjeri kombiniranja međusektorskih prepreka u jedno rješenje iskorištavanjem stručnog znanja o međusobno povezanih sustavima za istovremeno rješavanje brojnih problema, uključujući izradu i provedbu projekata uštede energije, adaptaciju, očuvanje energije, vanjsko upravljanje energetskom infrastrukturom, proizvodnju električne energije i opskrbu energijom te upravljanje rizikom.
- "One-Stop-Shops" mogu pomoći vlasnicima kuća i zgrada da dobiju jedinstvenu točku pristupa za povoljne retrofite cijelog doma.Ovaj model programa primijenjen je u brojnim europskim zemljama, kako je dokumentirano u zbirci studija slučaja Europske komisije "One-stop-shops for energy renovations in buildings" (Jedinstvene točke za energetske obnove zgrada). Program energetske obnove "na jednom mjestu" za duboku energetsku obnovu sličan je ulasku u auto salon i odabiru marke i modela, značajki i estetskih specifikacija te plana financiranja i održavanja odjednom. Primijenjen na obnovu cijelog doma, ovaj model omogućuje stanovnicima i vlasnicima zgrada da utvrde svoje potrebe za obnovom, pristupe izvođačima radova i iskoriste više izvora financiranja iz različitih izvora kako bi osigurali da su sve mjere dostupne po niskoj ili nikakvoj cijeni za prihvatljive sudionike. U svom vodiču korak po korak Kako uspostaviti jedinstvenu točku za integriranu obnovu domaće energije, Innovate identificira 7 ključnih usluga jedinstvene točke: Dugoročno i pristupačno stanovanje; Procesi angažmana; Prilagođeni proizvodi; Energetska obnova i financijski plan; Alati za komunikaciju i marketing; Koordinacija procesa; i Jamstvo rezultata. Također identificiraju tri potencijalna razina usluga, od olakšavanja preko koordinacije do 'sve uključeno'.
Evo
primjeri / studije slučaja primjera kako tehničko rješenje može zakazati jer korelacija između prepreka i problema nije bila duboko razumljena:
- Institucionalna inercija i ovisnost o utabanim putevima: Na primjer, prelazak na pametnu (digitalnu) elektroenergetsku mrežu mogao bi imati negativan utjecaj na okoliš zbog energije potrebne za obradu podataka. Stoga je važno pitanje uzrokuju li veće emisije neučinkovita mreža ili učinkovita mreža podržana velikom računalnom snagom i omogućena podacima. Do danas ne postoje konačne studije koje bi mogle pomoći pri donošenju zaključaka u ovom području.
- Nedostatak prihvaćanja/adopcije od strane potrošača: Na primjer, usvajanje aktivnih ili zajedničkih opcija mobilnosti može biti otežano kulturnim aspektima, poput smatranja automobila statusnim simbolom. Automobili se i dalje doživljavaju kao vrijedna i poželjna imovina. Ove percepcije mogu biti prepreka postizanju promjene ponašanja i ometati prihvaćanje hodanja, vožnje biciklom ili zajedničke mobilnosti.
- Tržišna moć i politički utjecaj postojećih aktera: Pristup kapitalu i troškovi kapitala: je ključna odrednica za pokretanje sistemskih inovacija. Osim poticanja ulaganja putem poreznih politika ili subvencija, bit će potrebne financijske inovacije kako bi se smanjili troškovi prikupljanja sredstava za ulaganje te kako bi se sredstva prikupljala sigurnije i brže. Na primjer, gradnja od drva u kombinaciji s pristupom kružnog gospodarstva može drastično smanjiti emisije iz opsega 3 u gradu, koje su, iako još nisu regulirane, često najveći dio emisija za koje je grad odgovoran. Međutim, tržište drvene gradnje mora se stvoriti od nule. Gradovi imaju ulogu u smanjenju rizika usvajanja za uključene dionike kako bi se omogućila tranzicija.
- Tehnološke putanje i učvršćivanje: Na primjer, prečesto se ulaganja usmjeravaju prema tradicionalnoj infrastrukturi u prometu i energetici zbog velikih kapitalnih ulaganja koja se ne mogu povratiti i tehnološke te institucionalne zaključanosti.
Zašto je ovo relevantno za NZC i Poziv za Pilot gradovi?
Platforma misije NZC-a podržat će gradove u prepoznavanju i prevladavanju prepreka i temeljnih uzroka koji ometaju njihovo klimatsko djelovanje u velikoj mjeri, u ključnim područjima emisija. Razumijevanjem svojih problematičnih područja i međusobne povezanosti poluga promjene, gradovi će moći dublje provoditi inovacije sustava.
Gradovi koji su uključeni u transformaciju prema klimatskoj neutralnosti vjerojatno se suočavaju sa sličnim skupovima prepreka i problematičnih područja. Stoga zajedničko razumijevanje tih izazova pomaže u njihovoj učinkovitoj komunikaciji.
Kako je ovo korisno za pripremu vašeg prijedloga?
Sposobnost grada da identificira i razumije svoja "problematična područja" i prepreke transformaciji ključna je za pripremu prijedloga pilot-aktivnosti koje će identificirati proboje i prekretnice za stvaranje promjena.
Potencijalni Pilot gradovi bit će ocijenjeni na temelju njihovog razumijevanja specifičnih područja problema, kao i njihovih ideja za smanjenje pripadajućih emisija.
Sažetak: Pitanja koja si trebaš postaviti
- Jeste li spremni dubinski se baviti područjima problema jednako kao i mogućim rješenjima/intervencijama koje predlažete?
- Jeste li identificirali problematična područja koja predstavljaju duboko ukorijenjene probleme koji vas sputavaju u ostvarivanju vaših klimatskih ciljeva?
- Imate li dovoljno informacija i podataka za identifikaciju svojih potencijalnih prepreka i problematičnih područja?
- Imate li razumijevanje presjeka i mogućih sukoba vaše problematične oblasti s drugim oblastima ili sektorima?
- Kako su ograničenja ili nedostaci prethodnih napora za provođenje promjena korišteni za informiranje vašeg razumijevanja problema? Jeste li spremni surađivati s regionalnim, nacionalnim ili drugim gradovima na zajedničkom rješavanju prepreka i međusobnom učenju?
4.2 Usmjeravanje prema sustavnim rješenjima
Kao što je vidljivo u prethodnim odjeljcima, problemi s kojima se gradovi suočavaju u borbi protiv klimatskih promjena ukorijenjeni su u više složenih sustava sastavljenih od različitih elemenata – prirodnih, tehnoloških, društvenih, kulturnih, relacijskih i institucionalnih – koji su duboko isprepleteni. Većina pristupa klimatskim akcijama nastoji se nositi s tom složenošću razlaganjem problema na manje dijelove i usredotočavanjem na svaki pojedinačni dio zasebno. To često zanemaruje i veze među problemima i temeljne uzroke. Stoga će Program Pilot gradovi NZC-a pristupiti klimatskim izazovima gradova putem sistemskih inovacija za promjenu sustava.
4.2.1 Inovacija sustava: promjena sustava
Pilot gradovima će biti pružena podrška za rješavanje problematičnih područja s najvećim potencijalom za stvaranje novih
putova prijelaza. Suočit će se s često jedinstvenom i složenom dinamikom jednog ili više domena emisija (npr. mobilnost, energetski sustavi, itd.), istražujući kombinatorne poluge promjene (npr. podatke i tehnologiju, upravljanje i politiku, financije, kulturu i sudjelovanje, kao i društvene inovacije) s eksplicitnim ciljem
identificiranje proboja i prekretnica. Ovi cjeloviti pristupi, s nizom usklađenih radnji koje će gotovo sigurno uključivati suradnju više dionika, mogu izričito stvoriti
dodatne koristi i potaknuti više pozitivnih kaskada promjena.
Ovaj se pristup naziva 'sistemsko razmišljanje': razumijevanje i analiza problema s fokusom na to kako se dijelovi
sistema međusobno odnose. Cilj je postizanje 'sistemskih inovacija': cjelovite
transformacije sustava koja rješava složene probleme djelujući na međuzavisnost više poluga promjene – kao što su izgradnja kapaciteta i sposobnosti; kultura, sudjelovanje i društvene inovacije; upravljanje, politika i regulacija; financije i poslovni modeli; tehnologija.
Inovacija sustava je usmjerena na rješavanje problema, zahtijeva vrijeme i može se smatrati razdobljima prijelaza. Ključna uloga javne politike je istražiti i definirati te
prijelazne putove – što će pilot-aktivnosti pomoći gradovima da ostvare.
Primjer višestrukih kaskada promjena su subvencije za solarnu energiju koje su dovele do rasta industrije. To je zauzvrat dovelo do brzog pada troškova solarne energije i time daljnjeg rasta – s rezultatom da je solarna energija sada najjeftiniji oblik energije u povijesti (
Carbon Brief). Proboji također se mogu odnositi na prevladavanje i/ili otključavanje duboke prepreke promjeni – na primjer, promjenu načina na koji se gradska vlast povezuje s građanima, upravlja podacima ili kvantificira koristi svojih programa, te mogu otvoriti bezbroj drugih prilika za promjenu.
Ilustrativni primjeri i studije slučaja
Primjeri alata i prakse za inovacije sustava
- Publikacija Future Stewards 10 alata za sustavne promjene prema svijetu s nultom emisijom ugljika sadrži kratka objašnjenja niza metoda sustavnih promjena i studija slučaja za svaku od njih.
- UNDP razvija metodologiju temeljenu na portfeljskom pristupu – njihova nedavna publikacija Promjena sustava: Vodič za primjenu portfeljskih pristupa detaljno opisuje što su naučili i pruža primjere njihovog rada.
- Viable Cities u Švedskoj surađuje s 23 općine na uvođenju sustavnog pristupa klimatskoj tranziciji, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2030. godine. Viable Cities je strateški inovacijski program u Švedskoj usmjeren na prijelaz prema klimatski neutralnim i održivim gradovima. Misija programa je gradovi neutralni po pitanju klime do 2030. s dobrim životom za sve unutar planetarnih granica. Viable Cities je katalizator novih oblika suradnje između gradova, industrije, akademske zajednice, istraživačkih instituta i civilnog društva. Cilj je promijeniti način na koji švedski gradovi posluju u skladu s nacionalnim, okolišnim i klimatskim ciljevima, kao i s međunarodnim obvezama vezanimima uz Globalne ciljeve održivosti – Agendu 2030 – i Pariški sporazum. Vremenski okvir programa je 2017. – 2030. i provodi se uz potporu Vinnovu, Švedske energetske agencije i Formasa, pri čemu je Švedska energetska agencija nadležno tijelo.
- Više studija slučaja OECD-a dostupno je na stranici 76 njihovog izvješća Sustavi inovacija: Sintetičko izvješće, koje obuhvaća održivo stanovanje, adaptaciju, pametne gradove, e-mobilnost, zeleni rast, dugoročnu skrb i politike klastera.
- Gledajući izvan europskih slučajeva, postoji niz primjera analiziranih u American Journal of Community Psychology Posebnom izdanju o promjenama sustava, koji obuhvaćaju proces rješavanja institucionalnog rasizma u zdravstvenom sustavu; strategiju za poticanje i promjenu mentalnih modela koje koriste članovi međuresornih timova; napore za stvaranje zajednice kompetentne za zdravlje u ruralnoj južnoafričkoj zajednici pogođenoj HIV-om/AIDS-om; napore u akcijskom istraživanju s policijskom upravom za podršku transformaciji prema policijskom radu usmjerenom na zajednicu i još mnogo toga.
- Demonstracija sustavnih rješenja za teritorijalnu primjenu kružnog gospodarstva
Primjeri neuspjeha u usvajanju sustavnog pristupa inovacijama
- Klasičan primjer je slučaj tržišta nekretnina. Vlade često interveniraju na strani ponude (npr. izgradnjom socijalnih stanova ili olakšavanjem pristupa privatnom tržištu skupinama s nižim prihodima putem kontrole najamnina), ali također interveniraju i na strani potražnje putem fiskalne i porezne politike kako bi potaknule vlasništvo nad nekretninama, što može dovesti do traženja renti i povećanja cijena. To zauzvrat može dovesti do dodatnih intervencija na strani ponude s nehotičnim posljedicama i ustrajanjem početnog problema (nedostatka pristupačnog stanovanja) zajedno s nastankom novih problema (stambenih balona, neplanskog širenja gradova) (OECD, 2015).
Kako je ovo korisno za pripremu vašeg prijedloga?Dokazivanje da predloženi pilot primjenjuje sustavni pristup bit će ključno za uspješnu prijavu – to je jedna od uvjeta prema kojima će se prijava ocjenjivati.
Zašto je ovo relevantno za NZC i Poziv za Pilot gradovi?Dizajniranje pilot-projekta sustavnim pristupom istovremeno će ga uskladiti sa uslugama, resursima i podrškom intervencija NZC Mission Platform, kao i poboljšati ponovljivost i skalabilnost uspješnih intervencija unutar i izvan Pilot grada.
Sažetak: Pitanja koja si trebaš postaviti
- Jesam li analizirao korijenske uzroke problema koji pokušavam riješiti?
- Jesam li istražio/kartirao/prikazao (u prijedlogu Pilot gradova) kako su različiti dijelovi sustava u fokusu međusobno povezani?
- Jesam li se (planirao ili već) duboko uključio u zajednice pogođene, osobito one čiji se glasovi rjeđe čuju?
- Jesam li razmišljao o posljedičnim učincima svojih planova?
- Jesam li razmotrio različite poluge utjecaja?
- Jesam li sustav prikazao vizualno?
- Jesam li izložio kako planiram učiti iz iskustva i podijeliti stečena saznanja?
- Jesam li analizirao kako mogu stvoriti brže povratne petlje (npr. rano terensko testiranje) kako bih brže učio, prilagođavao se i skalirao?
4.2.2 Poluge i točke intervencije
Ne postoji čarobno rješenje za to da grad postigne neto nultu razinu emisija. To znači da je namjerna kombinacija više intervencija nužan sastojak za postizanje klimatske neutralnosti. Cilj pilot-aktivnosti stoga je stvoriti i provesti portfelje koji djeluju na više
poluga promjene, drugim riječima, istovremeno djeluju na nekoliko različitih, ali povezanih elemenata problema kroz više, ali komplementarnih intervencija. Pilot-aktivnosti koje otvaraju
putove prema
probojima u smanjenju emisija su one koje pokreću nekoliko međusobno pojačavajućih dinamika u područjima tehnologije, upravljanja i politike, financija i poslovnih modela, kulture, sudjelovanja,
društvenih inovacija i pravedne tranzicije te izgradnje kapaciteta i sposobnosti, kako bi se ubrzale transformativne promjene u jednom ili više domena emisija.
NetZeroCities kategorizira poluge promjene u:
- Tehnologija: alati, uređaji ili infrastrukture, materijalne ili nematerijalne, koje se koriste za rješavanje praktičnih problema. Primjeri (neisključivi): vozila poput bicikala ili vlakova; informacijske tehnologije poput softvera, kabela od optičkih vlakana ili umjetne inteligencije; oprema za proizvodnju, skladištenje ili distribuciju energije; stacionarna energija poput toplinskih pumpi; građevinske tehnologije.
- Upravljanje i politika: procesi kojima se dodjeljuje ovlast, donose odluke te se pravila dogovaraju, provode i mijenjaju, kao i sama pravila u obliku zakona, normi i propisa.
- Financije i poslovni modeli: sredstva kojima se osigurava financiranje, kao i načini na koje se konceptualizira i opisuje stvaranje vrijednosti za organizacije.
- Kultura, sudjelovanje i društvena inovacija: društveno ponašanje i norme, uključujući one koje definiraju kako pojedinci ili grupe sudjeluju u demokratskom donošenju odluka, kao i načine na koje osmišljavaju i provode rješenja za poboljšanje individualne i kolektivne dobrobiti te pravedan prijelaz.
- Razvoj kapaciteta i sposobnosti: unapređenje organizacijskih resursa (radne snage, opreme, novca, vremena i energije pojedinaca) te vještina, znanja, načina razmišljanja i ponašanja za postizanje utjecaja.
Ilustrativni primjeri i studije slučaja
- Prilagodba je jedno od najperspektivnijih područja intervencija za smanjenje emisija, no pred nama stoji niz izazova. Tehnologija postoji, ali i dalje postoje prepreke u izgradnji poslovnih modela koji obuhvaćaju ekonomske multiplikacijske učinke retrofita. Vlasnici kuća često nemaju motivaciju za sudjelovanje u programima energetske obnove, a poteškoće u uključivanju šireg dodatnih koristi (co-benefits) mogu učiniti obnovu manje privlačnom, dok mehanizmi koordinacije sudionika i upravljanja, bilo da se radi o zajedničkom osmišljavanju vizije ili ugovorima o uspješnosti, mogu blokirati proces. Mnogi eksperimenti rješavaju samo jednu od ovih prepreka i stoga rijetko uspijevaju proširiti svoj utjecaj. Neuspjeh britanskog programa Green Homes Scheme nedavni je primjer ograničenja ovog pristupa. Pilot gradovi NZC-a moraju djelovati na više poluga promjene. U slučaju obnove to bi značilo eksperimentiranje s financijskim i poslovnim modelima koji otključavaju stvaranje poslovnog slučaja, uključujući su-koristi i multiplikacijske učinke, u kombinaciji s intervencijama u području kulture, sudjelovanja i društvenih inovacija koje surađuju s vlasnicima kuća kako bi se izgradilo prihvaćanje i postigla podrška obnovi na razini četvrti ili grada.
- Još jedan primjer, iz OECD-ovog izvješća o sustavnim inovacijama iz 2015. godine, jest da starenje društva može dovesti do smanjenja radne snage, povećanja troškova zdravstvene skrbi i smanjenja porezne osnove. Kratkoročne politike za ograničavanje migracija radne snage mogu dugoročno pogoršati smanjenje radne snage uzrokovano starenjem. Inovacije i tehnologija očito su dio rješenja, ali same po sebi nisu dovoljne. Zapravo, tehnologija mora ići ruku pod ruku s drugim polugama promjene za rješavanje gospodarskih i društvenih izazova te će za njihovu provedbu biti potrebne komplementarne inovacije u organizacijama i institucijama, kao i prihvaćanje od strane potrošača/građana.
Zašto je ovo relevantno za NZC i Poziv za Pilot gradovi?
Pametna, promišljena i strateška kombinacija više intervencija koje koriste različite poluge promjene srž je onoga što čini obećavajuće pilot aktivnosti. Namjera NetZeroCitiesa je potaknuti gradove, bili oni Pilot-gradovi ili ne, da izbjegavaju planiranje intervencija koje se oslanjaju na samo jedan poluga promjene, već da kombiniraju intervencije diljem sustava – u tehnologiji, ali i upravljanju i politici; financijama i poslovnim modelima; kulturi, sudjelovanju i društvenim inovacijama; izgradnji kapaciteta i sposobnosti – koje su nužne za stvaranje obećavajućih putova prema smanjenju emisija.
Kako je ovo korisno za pripremu vašeg prijedloga?
Gradovi mogu koristiti tipologiju poluga iz NetZeroCities za sveobuhvatnu procjenu svoje situacije. To može biti polazišna točka za formuliranje svojih praznina i potreba u strateškim terminima, pokazujući dobro razumijevanje lokalnih prepreka za postizanje nulte neto emisije, njihove međusobne povezanosti te načina na koje bi se sinergijama mogle ostvariti proboji u smanjenju emisija.
Sažetak: Pitanja koja si trebaš postaviti
- Pokazuju li pilot aktivnosti svijest o ulozi više (ako ne i svih) vrsta poluga u ubrzavanju smanjenja emisija?
- Pokazuju li pilot aktivnosti međuzavisnost problema među različitim vrstama poluga u gradskom kontekstu?
- Identificiraju li pilot aktivnosti prilike za sinergijske akcije u gradskom kontekstu?
4.2.3 Društvena inovacija
Društvena inovacija ima mnogo definicija, ali u svojoj suštini predstavlja oblik inovacije koji je društven po ciljevima i sredstvima (Murray i dr., 2010): to znači razvijanje novih ideja, usluga i modela koji bolje odgovaraju na društvene izazove (EU, 2020). U širokom smislu, to znači da je to inovacija koja je "društvena" u svojim ciljevima, procesu i ishodima. Kao takva, pruža mogućnosti gradovima da:
(1) pružiti rješenja za lokalne, nezadovoljene društvene potrebe;
(2) uključiti dionike sustava u su-dizajn i
su-produkciju rješenja (i time po zadanome raditi na smanjenju rizika inovacija);
(3) stvoriti dugoročni, pozitivan društveni utjecaj na više razina (geografska, opseg izazova); i
(4) doprinositi – uključivanjem više aktera u proces razvoja i izgradnjom kapaciteta – kulturnim i ponašajnim promjenama koje podržavaju razvoj otpornih i responzivnih inovacijskih ekosustava sposobnih okupljati aktere i resurse oko misija.
Zašto je ovo relevantno za NZC i Poziv za Pilot gradovi?
Postizanje neto nule zahtijevat će usklađene napore svih aktera da se usmjere prema ciljevima dekarbonizacije. Takve paradigmičke promjene također predstavljaju visok rizik da neke skupine ostanu isključene i marginalizirane u tranziciji. Integracija društvenih inovacija u klimatsku strategiju grada važna je i strateška iz dva glavna razloga: (1) zbog svoje sposobnosti da mobilizira i osnaži sudionike u procesu su-dizajniranja i su-proizvodnje rješenja koja odgovaraju na velike društvene izazove, a istovremeno se brinu o nezadovoljenim društvenim potrebama; i (2) zbog svoje sposobnosti da podrži šire kulturne i ponašajne promjene potrebne za ostvarenje ciljeva, zadovoljavajući specifične potrebe i stvarajući kontekst za različite načine života.
Društvena inovacija može biti strateška prednost za NZC i Poziv za Pilot gradovi na sljedeće načine:
- osigurati putokaz za prilagođena rješenja, uzimajući u obzir lokalne potrebe i resurse, te mobilizirati sudionike u ciljevima klimatske neutralnosti grada (Vidi City Lab Bristol – molimo pogledajte u nastavku poveznice na sve spomenute studije slučaja);
- stvarati rješenja koja grade kontekst za različite modele potrošnje u podršci dugoročnim ciljevima (vidi Cse Nappi Naapuri; Real Junk Food Berlin; Paris 15 minutes);
- osigurati načine da različiti akteri surađuju i postanu dio pružanja usluga (ko-produkcija) koje izravno ili neizravno podržavaju dekarbonizaciju (vidi Cloughjordan Ecovillage); i
- poslužiti kao paradigma inovacija s potencijalom za povezivanje pristupa odozdo prema gore i odozgo prema dolje, odnosno za povezivanje lokalnih inicijativa na terenu s većim politikama ili političkim okvirom/ciljevima (vidi Bološke građanske pakte)
Kako je ovo korisno za pripremu vašeg prijedloga?
- Razumjeti aktere za uključivanje te njihove uloge i obveze
- Tipologija rješenja, pristupa i resursa dostupnih za podršku ciljevima
- Kako izgraditi ekosustav za pravednu transformaciju
Pristupi društvenim inovacijama mogu pomoći gradovima da usvoje različite modele participativnog i inkluzivnog razvoja za rješavanje specifičnih izazova (pogledajte City Studio; City lab Mannheim; projekt Gendered Innovation); te mobilizirati sudionike ekosustava oko Misije (pogledajte Lokalne energetske zajednice (Valencija u sklopu Misije));
Nadalje, mogu pomoći u izgradnji konteksta za inovacije (kapaciteta kroz
angažman; mobilizaciju mreža oko izazova) (pogledajte Superblokove u Victori-Gasteizu (i Pakt građana za održivu mobilnost)) te podržati širenje i primjenu postojećih rješenja za dekarbonizaciju.
Na temeljnijoj razini društvena inovacija može doprinijeti promjeni društvenih praksi i izgradnji otpornog i responzivnog inovacijskog ekosustava kroz jačanje kapaciteta i učenje kroz praksu (vidi Program održivih gradova; Ekoseoce Cloughjordan).
Dodatno, za Poziv za Pilot gradovi, socijalna inovacija pruža načine za uključivanje teritorijalnih/urbani aktera u akcijski plan (npr. osmišljavanje i izradu portfelja rješenja za Misiju, bilo proširivanjem postojećih rješenja ili izgradnjom novih) te za jačanje kapaciteta u novim pristupima razvoju i novim metodama/alatima koje uključuju aktere, osobito korisnike, u stvaranje rješenja i njihovu provedbu.
Rodna dimenzija: 2020. godine EK je objavila "
Rodno osviješteno inoviranje 2" (Gendered Innovation 2), izvješće o tome kako inkluzivna analiza doprinosi istraživanju i inovacijama. Publikacija sadrži definicije pojmova i metoda vezanih uz spol, rod i intersekcionalnu analizu te nudi interdisciplinarne studije slučaja koje pokazuju kako integrirati rodnu dimenziju u različita područja istraživanja i inovacija, uključujući klimatske promjene i urbanističko planiranje. Projekt Gendered Innovation – sufinanciran od strane EK – također je razvio kontrolne liste za podršku inkluzivnom inženjerstvu, urbanističko planiranje i dizajn, kao i metode za osmišljavanje inovacijskih procesa.
Ilustrativni primjeri i studije slučaja
Resursi i/ili budući resursi/usluge Platforme na koje bi gradovi trebali obratiti pozornost
- NZC brzi pregled društvenih inovacija
- Video o društvenim inovacijama NZC-a
- Spremište znanja NZC-a
- Materijali za učenje o društvenim inovacijama (MOOC)
- Siscode Learning Hub
- Koje iskustvo moj grad već ima sa socijalnim inovacijama?
- Kako se inicijative društvenih inovacija mogu financirati u mom gradu?
- Kako lokalne inicijative društvenih inovacija mogu podržati moje ciljeve dekarbonizacije?
- Postoje li specifične politike društvenih inovacija koje mogu okviriti ove inicijative?
- Kakve kompetencije imamo ili trebamo imati za pokretanje programa ili projekta društvenih inovacija?
- Koji su resursi dostupni u mom gradu za društvene inovacije (npr. akceleratori društvenih inovacija, hubovi, zaklade, istraživački centri, think tankovi itd.)?
5 Kapacitet za djelovanje
Klimatske promjene su složene i neuhvatljive, protežu se izvan političkih ciklusa i granica te se odvijaju u dugim vremenskim razdobljima. Klimatska kriza je istovremeno ispit izdržljivosti naših demokracija i prilika, usred značajnih izazova, za njihovu obnovu kao odgovor na naše trenutne potrebe i tehnološke kapacitete. Učinkoviti odgovori koji odgovaraju razmjeru predstojećih izazova zahtijevaju da postanemo demokratičniji, suradljiviji i kolektivno usmjereni na djelovanje te zahtijevaju više od samog tehnološkog napretka kako bismo zajednički stvorili rješenja koja imaju opipljiv utjecaj na svakodnevni život ljudi i ne ostavljaju nikoga po strani.
Klima kriza nameće potrebu za transformacijom na razini sustava u društvu i našim gradovima. To zahtijeva širi ekosustav, uključujući stanovnike grada, poduzeća, aktere u inovacijama (poput sveučilišta i drugih istraživačkih, razvojnih i inovacijskih subjekata), nevladine organizacije i civilno društvo, a ne samo lokalne gradske vlasti, da sudjeluju u procesu transformacije.
Sljedeći odjeljci pod Pojam sposobnosti za djelovanje svi su, po svojoj prirodi, varijacije iste teme: izgradnja kritične mase kroz angažman i suradnju radi poticanja smislenih, dugotrajnih promjena.
5.1 Refleksivno upravljanje
Suradnja unutar gradske uprave ključna je. Klimatska tranzicija obuhvaća sve odjele: stambeno zbrinjavanje, promet, zdravstvo, obrazovanje, urbanističko planiranje, energetiku i gospodarstvo. Iako se uglavnom smatra odgovornošću tima za okoliš, klimatska tranzicija često teško dobiva zamah. Izgradnja snažnih horizontalnih timova sposobnih oblikovati politiku i pristupiti proračunima u svim odjelima ključan je čimbenik uspjeha.
Međutim, suradnja ne bi trebala biti ograničena na zidove općine – i drugi trebaju moći sudjelovati. Mnogi drugi akteri, poput bolnica, sveučilišta, škola, privatnih tvrtki (i velikih korporacija i malih i srednjih poduzeća) te civilnog društva, mogu podržati Misiju promjenom svojih politika i načina na koji troše novac. Izgradnja međiorganizacijskih timova koji zajednički upravljaju Misijom omogućuje gradskoj vlasti da ubrza svoj rad. Također je važno gledati i prema gore, ali i prema van – povezivanje s regionalnim i nacionalnim vlastima radi stvaranja snažnih partnerstava upravljanja na više razina.
Konačno, gradovi će morati raditi na eksperimentalni i iterativni način. Problemi s kojima se suočavaju složeni su i bez jasnih granica. Pokušaji da se oni riješe neizbježno će dovesti do reakcija unutar sustava. Primjena standardnog pristupa "analiziraj, planiraj, provedi" nosi rizik da gradovi ulažu i vrijeme i novac u rješenja koja nisu održiva u stvarnim uvjetima. Umjesto toga, refleksivan pristup upravljanju "planiraj, testiraj, ponavljaj" pomaže izgraditi povjerenje u smjer kretanja, kao i omogućuje drugima da oblikuju rad kako se on razvija. Zato je ubrzavanje učenja postalo tako ključan pokretač tranzicije (na primjer, u pristupu organizacije Viable Cities). Tamo gdje već ne postoje, gradovi će morati uspostaviti procese za brzo izvlačenje pouka iz malih eksperimenata i njihovo korištenje za informiranje donošenja politika.
Sažetak: Pitanja koja si trebate postaviti – pristupi upravljanju i participaciji
- U kojoj mjeri ste otvoreni za promjenu pristupa lokalnom upravljanju?
- Kome biste trebali otvoriti ovaj pristup ili proces?
- Kako će se ovo angažiranje odvijati? Koje će formalne i/ili neformalne strukture podržati ovo angažiranje?
- Koji će resursi, strukture, procesi itd. biti potrebni da bi se ovo uspješno ostvarilo?
- Imate li ikakvo prethodno iskustvo u takvim pristupima/procesima?
5.2 Suradnja i koalicija za promjenu
Svaki Pilot grad izgradit će vlastitu koaliciju za promjene u skladu s vrstom pilot-aktivnosti koje provodi – uključujući ključne dionike, pogođene zajednice i skupine građana, ključne sudionike u ekosustavu te partnere za isporuku/implementaciju. Analizirajući izazov, grad je odabrao pristup u kojem gradovi mogu koristiti mapiranje sustava za identifikaciju aktera, gradskih usluga i procesa (tj. vrijednosnih lanaca), kako bi definirali s kim se grad treba uključiti i s kim izgraditi koaliciju za promjenu.
Kako je ovo korisno za pripremu vašeg prijedloga?
Ključan je dio planiranja pilot aktivnosti moći identificirati i uključiti aktere koji trebaju biti dio procesa transformacije.
Zašto je ovo relevantno za NZC i Poziv za Pilot gradovi?
Sustavi se sastoje od veće skupine aktera i aktivnosti nego što je to sama gradska uprava. Inovacija sustava je u središtu NZC pristupa te je stoga izgradnja koalicija unutar šireg ekosustava u gradu ključni pokretač transformacije sustava.
Ilustrativni primjeri i studije slučaja
Globalno postoje organizacije koje grade modele suradnje i koalicije za klimatska rješenja između gradskih vlasti, lokalnih poduzeća, inovacijskih ekosustava i građana.
Evo nekoliko primjera:
Mnogi gradovi su uključili veliku skupinu dionika pri izradi puta prema održivijoj budućnosti; na primjer,
London Circular Economy roadmap
Sažetak: Pitanja koja si trebaš postaviti
- Tko bi trebao biti uključen u grad – i u smislu općinskih i organizacijskih struktura, i vanjskih zajednica i dionika s kojima surađuje? Koje bi dionike i/ili zajednice izvan grada bilo moguće uključiti (tj. na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini)?
- Kako uključiti ljude u stvaranje zajedničke vizije i predanosti procesu i ishodima?
5.3 Angažiranje građana i urbanih dionika
Demokratsko donošenje odluka i djelovanje ključni su za postizanje klimatske neutralnosti u najambicioznijim gradovima do 2030. i klimatski neutralne Europe do 2050. Stoga je ključno da gradovi uključe građane i
gradsku dionike u smisleno i uključivo sudjelovanje kako bi doprinijeli tom cilju. Cilj je izazvati i nadahnuti gradove da ponovno osmisle ulogu
angažmana građana u svom putu prema klimatskoj neutralnosti.
Zašto je ovo relevantno za NZC i Poziv za Pilot gradovi?
Sposobnost znatnog povećanja broja aktera koji mogu potaknuti i doprinijeti promjenama ključna je za postizanje neto-nulte razine do 2030. godine. Stoga NetZeroCities potiče Pilot gradove (i ne-Pilot grad) da uspostave i ojačaju institucionalne okvire i alate koji omogućuju građanima, zajednicama i drugim akterima sudjelovanje u visokokvalitetnom stvaranju smisla i donošenju odluka, kako bi se omogućilo brzo učenje i isprobavanje putova prema promjenama.
Tijekom proteklih godina bilo je mnogo primjera demokratskih vlada koje su brzo donosile teške odluke, jasno objašnjavale svoje razloge unatoč složenosti, gradile povjerenje i vodile s empatijom. Dokazi pokazuju da društveni pokreti i pogođene zajednice mogu učinkovito povećati odgovornost vlade. Globalno civilno društvo i društveni pokreti pokazali su želju za većim sudjelovanjem u demokratskom upravljanju kroz prosvjede, volontiranje i inicijative kolektivnog djelovanja na najizazovnijim pitanjima, uključujući klimatske promjene. Međutim, postojeće demokratske institucije, infrastruktura i procesi osmišljeni su i uspostavljeni za rješavanje ograničenih problema s neposrednim učincima, a ne složenih i dugoročnih pitanja.
Za prijelaz gradova prema klimatskoj neutralnosti potrebno je objediniti različita, a ponekad i suprotstavljena stajališta, znanja i prakse kako bi se postiglo dublje razumijevanje urbanih sustava i nadogradilo se na postojeće resurse u gradovima. Povećanje demokratske vitalnosti, uključivo sudjelovanje u općinskim procesima te međusektorska komunikacija i suradnja mogu dovesti do boljeg donošenja odluka, odgovornosti i
kojih koristi. To može zahtijevati ulaganje u uvjete, vještine i institucije koje to podržavaju. Učinkovitost mnogih intervencija i politika gradova ovisi o reakciji građana i zajednica. Ako građani i drugi
dionici u gradu osjete da nisu bili pravilno uključeni ili se osjećaju nemoćno da utječu na odluke koje utječu na njihove živote, mogu se osjećati osnaženi i povući iz sudjelovanja u bilo kakvoj intervenciji. Suprotno tome, kada su građani aktivno uključeni u donošenje odluka i njihovu provedbu, to mijenja i njihov pogled na te procese, što potencijalno dovodi do veće legitimnosti, i njihov odnos s gradom. Ovaj pristup vjerojatnije će pridobiti srca i umove te potaknuti potrebnu promjenu ponašanja u svim dijelovima
sustava, jer se procesi i njihovi ishodi zajednički stvaraju i njima se vjeruje. To stvara snažne, živahne i zdravije zajednice koje se mogu izravno suočiti s izazovima.
Provedba programa NZC Pilot gradovi dobra je prilika za uključivanje, testiranje i učenje od pristupa građana i urbanih dionika te novih demokratskih inovacija, kao i za poboljšanje i jačanje kulture sudjelovanja u gradu. Održiva promjena zahtijeva demokratske pristupe koji su usmjereni na ljude, posvećeni otpornosti zajednice i klimi te odgovaraju lokalnom kontekstu. Glasovi i znanja zajednice, povezani suradnjom koja proizlazi i odozdo prema gore, a ne samo odozgo prema dolje, moraju biti temelj djelovanja vlada i civilnog društva. Gdje je to primjereno, trebalo bi promicati inkluzivne pristupe, uzimajući u obzir presjeke društvenih kategorija – kao što su etnička pripadnost, dob ili invaliditet – te relevantnost rodne dimenzije.
- Uključi se duboko: otvara donošenje odluka, kreiranje politika i klimatske akcije. Pristupi koji duboko uključuju građane ozbiljno shvaćaju njihove doprinose politikama i omogućuju smisleno i raznoliko sudjelovanje u svim ostalim fazama klimatskih akcija; od definiranja problema do provedbe, procjene i učenja, kako bi se postigao značajan utjecaj.
- Povjerenje: Kako bi se postigla duboka uključenost, potrebna je obostrana povjerenja među vladama, građanima i gradskim dionicima. Sudjelovanje je najučinkovitije kada sudionici vjeruju u proces u kojem sudjeluju i u utjecaj koji će njihovo sudjelovanje imati.
- Budite ambiciozni i ponovno zamislite: Priroda izazova klimatske neutralnosti zahtijeva da pristupi uključivanju građana budu ambiciozni. To znači ne samo uključivanje građana radi jačanja postojećih demokratskih ili političkih procesa, nego i pristupe koji dovode u pitanje i ponovno osmišljavaju te procese, stvarajući novu institucionalnu infrastrukturu gdje je to potrebno, kako bi se uklonile prepreke s kojima se demokracije suočavaju u rješavanju klimatske krize.
- Izgradite demokratsku infrastrukturu: Prečesto sudjelovanje građana počinje i završava kao niz događaja. Usvojite dugoročni, održivi pogled na sudjelovanje građana kao demokratsku infrastrukturu: izgrađenu da traje. Ovaj pristup nadilazi jednokratno sudjelovanje građana i prelazi na kontinuirane, ugrađene procese i procedure koje postaju dio tkiva grada.
- Usredotočite se na prikladnost za svrhu: Metode uključivanja građana ne funkcioniraju bez razumijevanja šireg
Evo nekoliko primjera:
Upravljanje i participativni pristupi
Neke dobre studije slučaja o 'zajednicama protiv klimatskih promjena'
mogu se pronaći ovdje Resursi i/ili budući resursi/usluge Platforme na koje bi gradovi trebali obratiti pozornost
- NZC građani i gradski dionici – brzi pregled
- Video NZC građana i urbanih dionika
- Ekosustav metoda i studija slučaja sudjelovanja građana i urbanih dionika te demokratskih inovacija
- Program akcijskog učenja
- Alat za građansko mapiranje okoliša
- Dosljedno putovanje "angažmana" Grada
Sažetak: Pitanja koja si trebaš postaviti
- Kako se angažman i sudjelovanje građana mogu iskoristiti za poticanje i orkestriranje ekosustava promjena?
- Kako angažman i sudjelovanje mogu podržati provedbu radikalnih i brzih transformacija prema klimatskoj neutralnosti?
- Kako angažman i sudjelovanje mogu podržati dizajn pilot aktivnosti?
- Kako angažman i sudjelovanje građana mogu biti uključeni u proces upravljanja provedbom pilot aktivnosti?
- Kako marginalizirane zajednice mogu biti saslušane i uključene?
- Kako bi vaša strategija angažmana i sudjelovanja građana mogla biti vođena refleksivnim i pažljivo osmišljenim procesom za pilot aktivnosti?
5.4 Alternativno financiranje, financijska sredstva i poslovni modeli
Misijski gradovi suočavaju se s velikom potrebom za kapitalom kako za financiranje svojih procesa transformacije, tako i za provedbu projekata, koristeći javne i privatne resurse. Njihov će uspjeh ovisiti o prepoznavanju i osiguravanju tih resursa. Potrebe uključuju dovoljno sredstava za razvoj projekata i portfelja sposobnih postići klimatsku neutralnost, kao i javna i privatna kapitalna sredstva te financiranje tih projekata prema njihovim potrebama. Vjerojatno će im biti potreban niz resursa, bilo da se radi o sufinanciranju iz javnog sektora, financiranju iz privatnog sektora, preusmjeravanju proračuna javnog i privatnog sektora, filantropskom financiranju ili financiranju od strane lokalnih nositelja obveza (npr. komunalnih poduzeća).
Misijski gradovi će izrađivati 'investicijske planove' u sklopu procesa
Klimatski gradski ugovor (CCC). Napominjemo da obuhvat ne uključuje samo investicijske aktivnosti, već cijeli spektar kapitala – financiranje, javni i privatni kapital za financiranje projekata. Ovi planovi su izgrađeni na okviru koji ima nekoliko elemenata:
- Procijeniti ukupne kapitalne potrebe za prijelaz prema klimatskoj neutralnosti do 2030. godine;
- Procijeniti i zadovoljiti potrebe za kapacitetima i sposobnostima ključnih aktera, kao što su čelnici i osoblje gradskih i regionalnih vlasti, ključni dionici, kapitalne institucije i građani;
- Razumjeti koje vrste intervencija zahtijevaju koje oblike kapitala i financijske mehanizme;
- Poticati 'okruženje koje omogućuje' formiranje i ulaganje kapitala u velikom opsegu, što uključuje pregled podataka i procjenu potreba, klimatske i povezane politike (grad, regija, država), razmatranje odgovarajućih i potrebnih kapitalnih struktura, analizu kapitalnih i financijskih rizika sa strategijama ublažavanja;
- Izgradite robusne mehanizme za upravljanje kapitalom i financijama te praćenje utjecaja koji su usklađeni s širim okvirom utjecaja Misije kako biste osigurali transparentnost i odgovornost svih aktera te izbjegli bilo kakve rizike "zelenog pranja".
Investicijski plan misijskih gradova pružit će razradu kapitalnih potreba koje odgovaraju putanjama utjecaja za postizanje klimatske neutralnosti. U njemu će biti navedeni rizici koji bi mogli utjecati na raspodjelu financijskih sredstava za potporu potrebnim mjerama dekarbonizacije te će pomoći u identificiranju poticajnih mjera/uvjeta koji podržavaju priljev različitih izvora kapitala. Te će mjere uključivati promjene politika za omogućavanje opsežnih mjera, osmišljavanje učinkovitih institucionalnih aranžmana, kao što su namjenski gradski fondovi, te mjere za ograničavanje i upravljanje rizicima kod svih izvora javnog i privatnog kapitala.
Rano angažiranje je ključno, stoga se pilot-aktivnosti moraju razvijati u partnerstvu s financijerima i drugim izvorima kapitala kako bi se osiguralo da su potrebni resursi dostupni. NetZeroCities će pružiti smjernice i podršku gradovima u njihovim naporima na planiranju kapitala. Podrška će obuhvaćati alate i obuku, savjetovanje i mentorstvo te izravnu pomoć pri osmišljavanju kapitalnih struktura, suradnju s raznolikim izvorima prikladnima potrebama, smjernice o ublažavanju rizika i mehanizmima odgovornosti. Ova podrška promicat će usklađenost s Taxonomijom EU-a za održivo financiranje, nastojeći učinkovito povezati Pilot gradove s financijskim institucijama kao što su EIB (Europska investicijska banka), EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj), odgovarajuća nacionalna i regionalna tijela za financiranje i druge, prema potrebi.
U sklopu svojih pilot aktivnosti, Pilot gradovi će raditi na stjecanju i testiranju sposobnosti potrebnih za osiguranje održivosti i replikacije tih aktivnosti, kao i na boljem, praktičnom razumijevanju koncepta Investicijskog plana.
Zašto je ovo relevantno za NZC i Poziv za Pilot gradovi?
Pilot gradovi trebaju težiti osiguranju financijske održivosti i potencijalne skalabilnosti rada koji će se provoditi kroz pilot aktivnosti. Nadalje, sposobnost gradova da na održiv način financiraju velike transformacijske pothvate diljem grada – kako bi postigli neto neutralnost ugljika – zahtijevat će jačanje vještina i sposobnosti u prepoznavanju, osiguravanju i pametnom raspoređivanju kapitala i drugih izvora financiranja.
Kako je ovo korisno za pripremu vašeg prijedloga?
Od svih gradova koji se prijavljuju na Poziv bit će zatraženo da posvete vrijeme i resurse razvoju svojih sposobnosti i kapaciteta u ovom području, s obzirom na važnost financiranja kao poluge za ostvarenje ambicija Misije.
Posebno, u sklopu Programa Pilot grad, gradovima će se pružiti podrška u:
- Izgradnja koherentnosti politika za učinkovitu mobilizaciju kapitala
- Određivanje i uspostavljanje potrebnih kapitalnih struktura na gradskoj (ili regionalnoj/nacionalnoj) razini za organiziranje različitih izvora kapitala za financiranje i kreditiranje
- Razviti sposobnosti gradova za učinkovito raspoređivanje kapitala u rasponu potreba.
Zašto je ovo relevantno za NZC i Poziv za Pilot gradovi?
- Koje potrebe za financiranjem i osiguranjem sredstava ima grad u pogledu održivosti i skalabilnosti pilot-aktivnosti?
- Koje financijske alate i instrumente imate na raspolaganju?
- Koje trenutno razumijevanje imate o financijskim izazovima i preprekama vezanim uz implementaciju rješenja velikih razmjera?
- Koje financijsko iskustvo i sposobnosti grad trenutno ima? Koji su nedostaci?
6 Utjecaj
6.1 Utjecaj; praćenje, evaluacija i učenje (MEL); i teorija promjene
Praćenje (Monitoring),
Ocjenjivanje (Evaluation) i
Učenje (Learning) (MEL) za Pilot gradovi NZC-a međusobno su povezane aktivnosti koje podržavaju mjerenje napretka prema klimatskoj neutralnosti kroz odgovarajuće pilot-aktivnosti, kao i izgradnju sinergija među Pilot gradovi na temelju zajedničkih saznanja o utjecajima.
Praćenje odnosi se na razvoj i primjenu kvantitativnih pokazatelja za praćenje i analizu napretka gradova prema izravnim učincima (poput neto-nultih emisija stakleničkih plinova) i neizravnim učincima (
sporednim koristima), kao i na uspostavu, upravljanje i održavanje alata i infrastrukture za prikupljanje podataka.
Evaluacija označava analizu i procjenu informacija iz praćenja u odnosu na postavljene ciljeve, meta i referentne vrijednosti, s ciljem utvrđivanja u kojoj su mjeri postignute ključne prekretnice, međukoristi i konačni učinci. Učenje podrazumijeva strukturiran i kontinuiran proces bilanciranja i sinteze radi stvaranja uvida u stvarnom vremenu koji pomažu gradovima da razumiju koja rješenja funkcioniraju, u kojim kontekstima, za koga i zašto. Na taj način, te će aktivnosti generirati dokaze i znanje koji omogućuju refleksivno upravljanje i ispravljanje/dopunjavanje smjera djelovanja. Na kraju, MEL je ključan za skalabilnost i prenosivost pilot-aktivnosti u više domena klimatske neutralnosti i gradskih konteksta unutar NZC-a.
- Osim kvantitativne osnovne linije/inventara emisija stakleničkih plinova i povezane analize podataka, ključno je opisati komplementarne ili potporne promjene nužne za klimatsku neutralnost. One obuhvaćaju promjene u ponašanju, načine razmišljanja i organizacijsko učenje, izgradnju kapaciteta, prijenos i usvajanje znanja, kao i srednjoročni i dugoročni napredak u angažmanu građana, demokratizaciji i intervencijama društvenih inovacija. U ranoj fazi korisno je osigurati jasno artikuliranje transformacije unutar odabranih domena emisija i poprečnih "poluga" unutar pilot-aktivnosti.
- Budući da su kvalitativni utjecaji vrlo subjektivni i temelje se na percepciji uključenih lokalnih aktera, ključno je uspostaviti osnovnu liniju utjecaja na razini cijelog sustava koja odgovara većini dionika. Logika utjecaja za Pilot gradovi uspostavit će zajednički stvorenu, podijeljenu i na konsenzusu utemeljenu naraciju o utjecaju kao osnovu za integraciju kvalitativnih i kvantitativnih evaluacija, uključujući uokvirivanje nekoliko teško mjerljivih ili teško definirivih ko-koristi dekarbonizacije, koje su važni kriteriji za odabir pilot-aktivnosti.
- Kako bi se očekivani učinci širili interno (unutar relevantnih gradskih odjela) i eksterno (među građanima, zajednicama i inovacijskim ekosustavima), logika utjecaja gradova idealno bi trebala biti povezana s komunikacijskom strategijom i jasnim procesima donošenja odluka. To će osigurati da se podaci i uvidi koriste u upravljanju projektima, prilagodbi politika, kao i u donošenju odluka o novim klimatskim akcijama/rješenjima. Dodatno, znanje i podaci generirani iz aktivnosti praćenja, evaluacije i verifikacije (MEL) također će poslužiti kao temelj za učinkovitu komunikaciju zamišljenih utjecaja širokom krugu dionika i publike, što je jedan od ciljeva NZC-a;
Osiguravanje da se višedimenzionalni i
sistemski utjecaji pilot-aktivnosti NZC-a predvide u ranoj fazi te da se saznanja iz kasnijih intervencija kontinuirano bilježe, mjere i uključuju u
MEL procese predstavlja izazovan pothvat za gradove. Ovaj se zadatak dodatno komplicira kada se očekuje da će se transformacije za klimatsku neutralnost odvijati kroz nelinearne i složene
putove. Kako bi se to riješilo, razvijanje razumijevanja i jasnoće gradova o njihovim očekivanim
'putovima utjecaja' kao procesa u razvoju pomoći će gradovima da učinkovito operacionaliziraju svoje MEL procese putem kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja.
Pilot gradovima će se pružiti podrška da jasno artikuliraju svoje
puteve utjecaja kroz svoju
Logiku utjecaja ili
Teoriju promjene (TOC) kako bi se eksplicitno prikazali temeljni mehanizmi kojima će se tijekom vremenskog razdoblja proizvesti pozitivni utjecaji. Ove logike utjecaja i narativi o transformaciji povezivat će predložene aktivnosti Pilot gradova s kratkoročnim i srednjoročnim promjenama koje se mogu promatrati/mjeriti i koje su prethodnici kasnijih dugoročnih utjecaja za promjenu urbanih
sustava.
Kako je ovo korisno za pripremu vašeg prijedloga?
- Dizajniranje i operacionalizacija učinkovitog MEL-a i 'sensemakinga' (vidi definiciju u nastavku) te postavljanje putova utjecaja za Pilot gradove zahtijevaju posvećene kapacitete, ljudske resurse i prakse upravljanja podacima, za koje bi gradovi koji se prijavljuju morali računati i planirati.
- Gradovi već imaju postojeće mehanizme praćenja i izvještavanja koji generiraju relevantne podatke, što će zahtijevati agregaciju, analizu i sintezu u kontekstu specifičnih potreba MEL-a NZC-a. Osim toga, ti alati za izvještavanje morat će biti dopunjeni okvirom NZC-a, alatima i skupovima pokazatelja. Stoga je ključno imati dubinsko razumijevanje trenutačnih gradskih praksi izvještavanja i infrastrukture, baznih razina emisija i upravljanja podacima kako bi se ciljalo na najvažnije domene emisija te kasnije pokazalo i optimiziralo učenje iz pilot-aktivnosti.
- Definiranje putova utjecaja pomoći će u definiranju opsega naknadne podrške konzorcija NZC pilot gradovima kako bi im pomoglo u postavljanju kriterija za evaluaciju radi mjerenja napretka prema zamišljenim utjecajima, određivanju najrelevantnijih skupova pokazatelja, procjeni praznina u dokazima i načinu na koji bi se te praznine mogle potencijalno riješiti kroz MEL procese.
- Aspekti prijedloga usmjereni na logiku utjecaja podržat će Pilot gradovi u oblikovanju njihovih strateških ciljeva učenja kako bi kasnije povremeno procjenjivali svoj napredak prema očekivanim ishodima i informirali evaluaciju/izvještavanje o postizanju utjecaja. Takav kontinuirani proces bilježenja i promišljanja (poznat i kao 'sensemaking') ubrzat će stvaranje znanja i učenja kroz testiranje sistemskih inovativnih rješenja i relevantnih aktivnosti izgradnje kapaciteta.
Ilustrativni primjeri i studije slučaja
- GPC: Globalni protokol za emisije stakleničkih plinova na razini zajednice (GPC) zahtijeva od gradova da mjere i objavljuju sveobuhvatan inventar emisija stakleničkih plinova koristeći dva različita, ali komplementarna pristupa. Jedan obuhvaća emisije iz proizvodnih i potrošačkih aktivnosti koje se odvijaju unutar gradskih granica, uključujući i neke emisije oslobođene izvan gradskih granica. Drugi kategorizira sve emisije u "obuhvate", ovisno o tome gdje se fizički događaju. Ovaj pristup zahtijeva odvojeno računovodstvo emisija koje su fizički ispuštene unutar gradskih granica radi objedinjavanja više gradskih inventara kako bi se izbjeglo dvostruko računanje. Okvir opsega pomaže razlikovati emisije koje se fizički događaju unutar grada (opseg 1), od onih koje se događaju izvan grada (opseg 3) i od upotrebe električne energije, pare i/ili grijanja/hlađenja koje isporučuju mreže koje mogu, ali i ne moraju, prelaziti gradske granice (opseg 2).
- Okvir Povelje gradonačelnika: Ovaj metodološki pristup izvještavanju o ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama (uključujući lokalno računovodstvo stakleničkih plinova) je holističke prirode. Što se tiče ublažavanja klimatskih promjena, ovaj pristup pomaže lokalnim vlastima da se obrate svim različitim potrošačima na svom području. Metodologija integriranog i uključivog planiranja klime i održive energije, u kojoj lokalni dionici imaju aktivnu ulogu.
- Učenje/stvaranje smisla metode: Razvijeni su i primijenjeni inovativni MEL procesi kroz inicijative financirane od strane EIT Climate-KIC, poput projekta MOTION i Deep Demonstrations, koji su operacionalizirali procese učenja i stvaranja smisla u stvarnom vremenu s gradovima EU te generirali brze cikluse evaluacije u nizu domena i izričito usmjerili na sistemsku transformaciju
Resursi i/ili budući resursi/usluge Platforme na koje bi gradovi trebali obratiti pozornost
-
NZC Okvir za praćenje, evaluaciju i učenje (MEL) temelji se na MEL potrebama istaknutim od strane gradova, uvjetima okvira CCC-a, preporukama JRC-a, kao i potrebama praćenja šire provedbe Misije. Na temelju sveobuhvatne zbirke postojećih metodologija, dostupnih alata i okvira koje gradovi trenutno koriste u praksi, MEL okvir razvit će ključne skupove pokazatelja, procese mjerenja i izvještavanja za evaluaciju provedbe NZC-a, a posljedično i učinkovitost Misije (vidi sliku u nastavku s ključnim komponentama Okvira).
-
NZC TOC i TOC resursi (Canvas, alatni set) će podržati definiranje opsega MEL aktivnosti s 'izborom iz jelovnika' očekivanih ishoda/utjecaja (i izravnih i sporednih koristi) kako bi kritički procijenio opravdanost ključnih ishoda svog portfelja domena emisija i poluga. Gradovi će moći procijeniti kako pilot aktivnosti doprinose zamišljenim ishodima i jesu li potkrijepljene postojećim dokazima u obliku skupova metrika i pokazatelja. Ovaj će korak također pomoći pri odabiru onoga što će se mjeriti na temelju zamišljene promjene, određivanju odgovarajućih dokaza te procjeni praznina u dokazima i načina na koji bi se te praznine mogle potencijalno riješiti putem NZC MEL okvira (vidi sliku u nastavku).
-
MEL se pojavljuje na Portalu: Okvir MEL također će podržati Pilot gradovi u kvantificiranju izravnih i su-koristi od njihove implementacije, zajedno s međukoraknim ishodima i dugoročnim učincima. Osim toga, ti će se podaci evaluacije integrirati s NZC Portalom kako bi se vizualizirao napredak na razini cijelog grada i specifičnih sektora, objedinili i usporedili s potencijalom gradova za smanjenje emisija, kao i stvorila sučelje za definiranje rutine izvještavanja radi praćenja napretka.
Sažetak: Pitanja koja si trebaš postaviti
- Koji su kratkoročni ishodi, srednjoročni rezultati (na kraju projekta) i dugoročni učinci vaših predloženih pilot aktivnosti?
- Koji su najvažniji ishodi koje treba mjeriti putem dokaza u obliku kriterija za evaluaciju, skupova pokazatelja te kvalitativnih i kvantitativnih podataka?
- Koji su ciljevi učenja vaših pilot aktivnosti? Ili, alternativno, koje će hipoteze i putanje utjecaja pilot aktivnosti testirati?
- Koji okvir emisija stakleničkih plinova i izvještavanja vaš grad trenutno koristi? Jesu li ti procesi izvještavanja, podatkovna infrastruktura i MEL procesi dovoljni za informiranje donošenja odluka i smjernica politika prema klimatskoj neutralnosti?
- Pokrivaju li trenutačni MEL-procesi vašeg grada adekvatno analizu/sintezu kvantitativnih i kvalitativnih podataka, kao i promatranje, procjenu ili pomno ispitivanje podataka kako bi se generirali primjenjivi uvidi i pouke?
- Koje su prepreke u vašem gradu za poboljšanje praksi praćenja, evaluacije i učenja, upravljanja podacima te istraživanja očekivanih utjecaja, sukoristi, rješenja za klimatsku neutralnost i povezanih potreba za podrškom? Kako bi se ti jazovi mogli podržati putem resursa NZC MEL-a?
6.2 Izravni i neizravni utjecaji
Izravni utjecaji i neizravni utjecaji (ko-koristi i načelo ne uzrokovati značajnu štetu): Za NZC Pilot gradove,
sporedne koristi podrazumijevaju dodatne učinke ili pozitivne nuspojave intervencija za ublažavanje ili prilagodbu klimatskim promjenama te su njihov sastavni dio. Očekuje se da će se ti učinci postići u kratkom, srednjem ili dugom roku kroz njihovu pilot-implementaciju, ovisno o ciljanim područjima emisija i portfelju rješenja koje su gradovi osmislili. Na primjer, rješenja za nisko-ugljičnu i aktivnu mobilnost poznata su po svojim pozitivnim učincima na javno zdravlje i dobrobit. Istovremeno, neke klimatske mjere također bi mogle dovesti do negativnih posljedica ili kompromisa koje treba izbjegavati. Primjerice, povećana proizvodnja energije ili grijanje iz izvora biomase moglo bi imati negativne učinke na lokalnu kvalitetu zraka i regionalnu bioraznolikost. Takvi negativni učinci mjera na druge sektore navedeni su u Uredbi o klasifikaciji EU-a (članak 17.) kao načela "Ne nanosi značajnu štetu" (DNSH) i primjenjuju se na okolišne ciljeve i odgovarajuće aktivnosti. Ta načela također usmjeravaju Taksonomiju NZC-a za tehnološka rješenja/usluge i odgovarajuće repozitorije znanja i informativne listove dostupne na Portalu NZC-a.
Zašto je ovo relevantno za NZC i Poziv za Pilot gradovi?
Jasno artikuliranje ključnih popratnih koristi podržalo bi gradove na sljedeće načine:
- Budući da se od pilot-aktivnosti očekuje da imaju paket rješenja koji obuhvaćaju više tehnoloških područja (kao što su energetika, mobilnost i rješenja temeljena na prirodi), pristup vođen zajedničkim koristima pomogao bi gradovima da povežu svoje mjere u jednom području emisija s drugim povezanim područjima, čime bi se postigla veća kohezija i povezanost njihovih cjelokupnih aktivnosti.
- Neizravni utjecaji mogu pomoći u identificiranju većih skupina korisnika, poput određenih okruga ili marginaliziranih zajednica unutar grada, izvan onih koje su ciljane specifičnim pilot-aktivnostima.
- Sporedne koristi mogu pomoći u izgradnji učinkovitih narativa i zagovaranja za izravne klimatske mjere artikuliranjem njihovih sistemskih i društvenih utjecaja na svakodnevni život građana (kao što su kraće vrijeme putovanja, smanjeno onečišćenje zraka ili povećani broj radnih mjesta/ulaganja). Ti bi se argumenti mogli potencijalno iskoristiti za komuniciranje utjecaja pilot-aktivnosti različitim dionicima, osobito na jednostavnom, ne-tehničkom jeziku.
- Pristup vođen sukoristima mogao bi se primijeniti za izgradnju ekonomskih argumenata i poslovnih modela za klimatske mjere putem kvantifikacije opipljivih i mjerljivih utjecaja. Takva bi vježba mogla pomoći gradovima da pristupe klimatskim financijama iz niza nekonvencionalnih izvora, kako je detaljno opisano u odjeljcima ovog priručnika posvećenim financijama i financiranju.
Sporedne koristi također se mogu klasificirati kao izravne i neizravne ovisno o tome koliko su bliske ishodu intervencije. Na primjer, poboljšanje kvalitete zraka uporabom obnovljive energije (smanjenje koncentracije dušikovog oksida i čestica) izravna je sporedna korist, dok su povezana poboljšanja morbiditeta i mortaliteta neizravne sporedne koristi koje proizlaze iz poboljšanja kvalitete zraka. Stoga će jasno i sveobuhvatno razumijevanje potencijalnih sporednih koristi i njihove međusobne povezanosti pomoći gradovima u prepoznavanju širokog spektra neizravnih utjecaja i kompromisa za njihove specifične aktivnosti. Nadalje, važno je unaprijed razmisliti o potrebnim podacima za procjenu sporednih koristi/utjecaja te uključiti pristup prikupljanju podataka za praćenje, evaluaciju i provjeru (MEL) za predložene pilot-aktivnosti.
Sljedeći odjeljak ponudit će iscrpan (ali ne i konačan) 'meni' su-koristi i njihovu tematsku kategorizaciju koje Pilot gradovi mogu uzeti u obzir pri razvoju svojih portfelja.
Kako je ovo korisno za pripremu vašeg prijedloga?
- Praćenje procesa i pokazatelja: Izdvajanje ko-koristi može pomoći pilot gradovima u procjeni najkritičnijih praznina u dokazima i identificiranju njihovih pokazatelja za mjerenje i izvještavanje o rezultatima/napretku provedenih rješenja, istovremeno učeći iz iskustva pilotiranja.
- Uređenje upravljanja: Suprijednosti i neizravni učinci često obuhvaćaju političke imperative i prioritete više gradskih odjela. Stoga smislena integracija suprijednosti u dizajn i provedbu pilot-aktivnosti može prirodno potaknuti međusektorsku suradnju i široko rasprostranjeno organizacijsko učenje.
- Mjerenje i učenje: Razmatranje širokog spektra neizravnih i su-koristi podrazumijeva neke ishode koji su ključni, ali ih je teško procijeniti i izmjeriti – npr. društveni pokazatelji poput uključivosti. To može navesti grad da osmisli i provede niz metoda mjerenja te integrira kvalitativne i kvantitativne podatke u koherentan proces praćenja, evaluacije i učenja. Također se očekuje da gradovi ne odaberu samo podatke koje je lako mjeriti i izvještavati, već i osmisle kreativne i mješovite metode za evaluaciju i kontinuirano učenje iz pilot aktivnosti.
Mapiranje potencijalnih utjecaja,
sporednih koristi, sinergija i rizika započelo je za različite tematske akcije, obuhvaćajući ublažavanje i prilagodbu/otpornost na klimatske promjene, okoliš (voda, zemljište i ekosustavi), opskrbu i proizvodnju hrane, socioekonomske i zdravstvene sporedne koristi te osiguravanje međusektorske integracije. Priznajemo da su te veze, međutim, složene, kako s aspekta konceptualnog razumijevanja, tako i s aspekta kontekstualnih razmatranja u praksi i provedbi. Te međusobne ovisnosti bit će naknadno dublje analizirane i predstavljene u nadolazećim isporukama NZC-a, kao što je NZC
Logika utjecaja (Teorija promjene),
MEL resursa, mehanizama izvještavanja o podacima o
emisijama, analize tehnoloških rješenja i prepreka za njihovo usvajanje te drugih relevantnih projektnih radnih paketa. Tablica u nastavku pruža pregled širokog raspona izravnih i neizravnih su-koristi i njihove kategorizacije koja se razmatra kao polazišna točka u NZC-u za dizajn usluga i rješenja te MEL aktivnosti.
| Učinci (uključujući sukoristi) i kategorije učinaka |
|---|
| Izravni utjecaji |
Klima-neutralnost |
Ublažavanje klimatskih promjena
- Smanjene emisije stakleničkih plinova
- Povećana energetska učinkovitost ili stopa obnove (uključujući daljinsko grijanje)
- Smanjena potražnja za energijom, potrebe ili potrošnja
- Povećan pristup čistoj, stabilnoj i pristupačnoj energiji
- Smanjena energetska siromaština
- Povećani modalni pomak prema javnom prijevozu, hodanju i biciklizmu
- Smanjeni modalni udio privatnih vozila
- Povećano usvajanje niskougljičnih vozila za privatnu, teretnu i javnu uporabu (električna vozila, električni bicikli, na vodik itd.)
|
Adaptacija na klimatske promjene
- Povećana sekvestracija ugljika (npr. putem NBS-a)
- Povećana stabilnost urbane infrastrukture
- Smanjen rizik od prirodnih/klimatskih katastrofa ili opasnosti
- Povećana spremnost na neizvjesnost utjecaja klime
|
| Neizravni utjecaji |
Utjecaji na javno zdravlje i okoliš
- Poboljšana kvaliteta zraka
- Smanjena buka
- Povećana sigurnost na cestama
- Smanjen učinak toplinskog otoka
- Poboljšano fizičko i mentalno blagostanje
- Povećana kvaliteta života, privlačnost/estetika (usklađeno s ciljevima novog EU Bauhausa)
- Povećana tjelesna aktivnost i aktivni stilovi života
- Pravedan i pristupačan pristup stanovanjima
|
Socijalna uključenost, demokracija i kulturni utjecaji
- Unaprijeđeno sudjelovanje građana i zajednica te njihove društvene sposobnosti za sudjelovanje i angažman
- Veća socijalna pravda
- Poboljšana društvena kohezija, rodna ravnopravnost, pravičnost
- poboljšano funkcioniranje demokratskih institucija
- Povećana svijest o društvenim pitanjima
- Povećan pristup mogućnostima zapošljavanja i razvoja vještina
- Poboljšan pristup informacijama, podizanje svijesti i promjena ponašanja
|
Utjecaji gospodarskog razvoja
- Povećana ulaganja u istraživanje i inovacije
- Smanjeni budući troškovi održavanja i kapitalni troškovi
- Povećani broj kvalificiranih radnih mjesta i stopa zaposlenosti
- Povećani gospodarski prosperitet (kvaliteta poslova, održivi lanci opskrbe itd.)
- Povećani ekonomski prinosi prirodnog kapitala
- Povećana tehnološka spremnost i stopa usvajanja
- Lokalna gospodarska aktivnost i globalna povezanost
- Povećano lokalno poduzetništvo i lokalna poduzeća/pothvati
- Povećana vidljivost i prijenos znanja i tehnologije za lokalna poduzeća i poduhvate
- Uvođenje novih ekonomskih modela poput ekonomije blizine i dijeljenja
|
Utjecaji učinkovitosti resursa
- Poboljšano upravljanje otpadom i učinkovitost
- Pojačana primjena materijalnih ciklusa i kružne ekonomije
- Poboljšana kvaliteta vode
- Unaprijeđen proces/implementacija upravljanja vodama
- Održivi i otporni sustavi proizvodnje i opskrbe hranom
- Smanjen otpad hrane
- Povećanje proizvodnje i potrošnje lokalno uzgojene hrane
- Poboljšane prakse upravljanja korištenjem zemljišta (povezane s bioraznolikošću)
|
Utjecaji na bioraznolikost
- Povećana urbana šumarstvo, plantaže i poboljšano zdravlje biljaka
- Smanjen štetni ekološki otisak
- Povećanje neinvazivnih vrsta i oprašivača
- Poboljšano zdravlje tla
- Smanjen rizik od izbijanja bolesti/pandemije
- Povećana ekološka svijest
- Poboljšana ekološka povezanost staništa
- Poboljšana obnova prirode
|
Resursi i/ili budući resursi/usluge Platforme na koje bi gradovi trebali obratiti pozornost
- NZC Impact Logic bit će ključni resurs koji će ukazivati na očekivane međusobne veze izravnih i su-koristi s međukoraknim ishodima mapiranim duž pilot Impact Pathways gradova.
- Resursi koji će biti stavljeni na raspolaganje gradovima za ovu temu uključivat će popis/izbornik su-koristi koje će se razmatrati kao kratkoročni, srednjoročni i dugoročni ishodi koje se očekuje da će biti postignuti i mjereni za pilot aktivnosti. Ovaj popis temeljit će se na trenutačnom radu i resursima koji se razvijaju u sklopu MEL okvira i logike utjecaja te NZC taksonomije tehnoloških rješenja i usluga.
- Smjernice NZC platforme za odabir tehnoloških rješenja i usluga podržat će Pilot gradovi u procjeni eksternalija te u prepoznavanju i označavanju svih rizika od kršenja DNSH načela pri primjeni inovacija.
- Okvir MEL i logika utjecaja izloženi u prethodnom odjeljku vodit će Pilot gradovi pri utvrđivanju rizika i neželjenih posljedica njihovih intervencija, uz pridržavanje klimatskih i okolišnih prioriteta EU-a i bez nanošenja značajne štete.
- Što se tiče Platforme, Modul za upravljanje pozivima i dodjelom sredstava koristit će se za operativno upravljanje svim izvještavanjem o pilot aktivnostima, što će uključivati metrike i vizualizaciju ključnih sporednih koristi, na temelju podataka prikupljenih od pilot gradova.
- Biblioteka tehnoloških i rješenja specifičnih za emisijski domen, obuhvaćena kao dio Spremište znanja, bit će označena s ko-koristima za svako mapirano rješenje.
Sažetak: Pitanja koja si trebaš postaviti
- Razmatrate li širok raspon popratnih koristi ili neizravnih utjecaja koji se očekuju od pilot-aktivnosti NZC-a?
- Koje su interakcije ili međusobne veze identificiranih su-koristi? Jesu li one komplementarnosti ili sinergije? Postoje li sukobi ili negativne posljedice neizravnih utjecaja? Kako bi se mogle grupirati ili klasterirati?
- Kada se tijekom vremenskog okvira pilot-aktivnosti očekuje pojava ovih popratnih koristi? (Razmislite o kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim popratnim koristima.)
- Kako biste mogli uspostaviti vezu s drugim gradskim odjelima na temelju relevantnih zajedničkih koristi kako biste potaknuli međusektorsku suradnju?
- Kako će se popratne koristi mjeriti i procjenjivati kako bi se omogućilo učenje iz njihove integracije ili postizanja? Koji su teško mjerljivi indirektni učinci koji zahtijevaju kreativne metode prikupljanja, analize i sinteze podataka?
- Kako su zamišljene su-koristi ugrađene kao ishodi unutar Teorije promjene za vaše predložene pilot aktivnosti?
Korisne poveznice i reference
Europska komisija, (2021a). Obavijest Komisije: Tehničke smjernice o primjeni načela "ne uzrokovati značajnu štetu" prema Uredbi o instrumentu oporavka i otpornosti, veljača 2021.
Ar5 Klimatske promjene 2014.: Utjecaji, prilagodba i ranjivost — IPCC. (b.d.). Preuzeto 7. lipnja 2022.
IPCC, Ar6 Izvješće o utjecajima klimatskih promjena, prilagodbi i ranjivosti iz 2022. (b.d.). Preuzeto 17. lipnja 2022.
Ar5 Klimatske promjene 2014.: Ublažavanje klimatskih promjena. IPCC. (b.d.). Preuzeto 7. lipnja 2022.
Ar6 Klimatske promjene 2022: Ublažavanje klimatskih promjena. IPCC. (b.d.). Preuzeto 17. lipnja 2022.
Promjene klime 2022.: Ublažavanje posljedica promjena klime. IPCC. (b.d.). Preuzeto 7. lipnja 2022.
Jennings, N., Fecht, D. i De Matteis, S. (2020). Mapiranje sukoristi mjera za klimatske promjene u odnosu na pitanja od javnog interesa u Ujedinjenom Kraljevstvu: narativni pregled. The Lancet Planetary Health, 4(9).
Europska komisija. CORDIS paketi rezultata [Internetski resurs]. Pristupljeno 17. lipnja 2022.
Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije, Yeroyanni, M., De Menna, E., Istraživanje i inovacije EU za i s gradovima: godišnje izvješće o mapiranju: lipanj 2021., Ured za publikacije, 2021.
Europska komisija, DRUŠTVENI IZAZOVI – Klimatska akcija, Okoliš, Učinkovitost resursa i Sirovine, Koordinirao UNIVERSITAT POLITECNICA DE VALENCIA, Španjolska; Moć raznolikosti i socijalne uključenosti kao sredstvo za smanjenje onečišćenja zraka i postizanje zelenog urbanog spoja u klimatski neutralnim gradovima, Preuzeto 17. lipnja 2022.
Europska komisija, DRUŠTVENI IZAZOVI – Sigurna, čista i učinkovita energija, Koordinira udruga ENERGY CITIES/ENERGIE-CITES, Francuska; Europski gradski kalkulator: Alat za prospektivno modeliranje koji pomaže javnim vlastima u postizanju klimatske neutralnosti, Pristupljeno 17. lipnja 2022.
Europska komisija, Glavna direkcija za istraživanje i inovacije, Završno izvješće Visokog panela Inicijative za europske putove dekarbonizacije, Ured za publikacije, 2018.
Europska komisija, CORDIS Results Pack [internetski resurs], Klimatska neutralnost: Putovi za ostvarenje ciljeva Europskog zelenog dogovora, pristupljeno 17. lipnja 2022.
6.3 Spontano učenje i ciklusi učenja
U uobičajenom nadzoru i evaluaciji, s linearnog stajališta, saznanja se procjenjuju nakon što je projekt ili proces dovršen i evaluiran. Tek tada učenje može dovesti do promjena u samom projektu ili se proširiti na druge projekte i kontekste. Međutim, to možda neće biti dovoljno za ambiciozne ciljeve klimatske neutralnosti unutar skučenog vremenskog okvira. Za sistemski intervencije kod kojih za izazov ne postoje unaprijed određena rješenja iz jednog sektora – kao u slučaju postizanja klimatske neutralnosti gradova – potrebno je osmisliti i operacionalizirati procese koji generiraju brze i opipljive uvide, kao i povratno ih usmjeriti u donošenje odluka, smjernice politika te planiranje/provedbu novih radnji koje nisu a priori razmatrane. 'Emergentni ciklus učenja' podrazumijeva takvo aktivno prikupljanje i kontinuiranu primjenu znanja/učenja. Na taj način Pilot gradovi mogu primijeniti fleksibilne modele učenja i prilagodbe koji im omogućuju ubrzanje utjecaja i postaju otporniji na unutarnje i kontekstualne promjene (vidi sliku u nastavku).
Aktivnosti učenja i 'stvaranja smisla' (sensemaking) za Pilot gradovi NZC-a obuhvatit će strukturirane, vođene i kontinuirane procese promatranja, promišljanja, bilježenja i sinteze radi stvaranja uvida u stvarnom vremenu. Ova praksa ima za cilj omogućiti 'refleksivno upravljanje' (poznato i kao adaptivno upravljanje), koje pomaže gradovima da razumiju koja rješenja funkcioniraju, u kojim kontekstima, za koga i zašto. Te će sesije također prikupljati i konsolidirati dokaze i znanja o skalabilnosti i prenosivosti NZC intervencija u ključnim područjima emisija i gradskim kontekstima. Osim toga, ovi će radionici međusobnog učenja pomoći u izgradnji povjerenja i sinergija kako bi se stvorilo sigurno okruženje za učenje u kojem se gradovi osjećaju osnaženo za razmjenu spoznaja o preprekama i neuspjesima te poticanje potrebnog ispravljanja smjera njihovih putova.
Znanje/podaci generirani iz aktivnosti stvaranja smisla i učenja podržat će učinkovitu komunikaciju i širenje zamišljenih utjecaja za širok krug dionika. Oni će uspostaviti zajednički stvorene i na konsenzusu temeljene narative o utjecajima kao osnovu za integraciju kvalitativnih i kvantitativnih evaluacija podataka (i privremenih i završnih), uključujući uokvirivanje nekoliko teško mjerljivih ili teško definirivih su-koristi dekarbonizacije. Nadalje, ova podrška obuhvatit će niz spoznaja relevantnih za Pilot gradovi – strateško i akcijsko učenje, socijalno učenje, organizacijsko učenje, procesno i iskustveno učenje itd. Nadalje, kako bi se osiguralo usvajanje spoznaja, ovi će se procesi usmjeriti na njihovo širenje na više razina ili razmjera, od pojedinaca, timova, gradskih organizacija, gradskih klastera i nacionalnih mreža.
Kako je ovo korisno za pripremu vašeg prijedloga?
Pri pripremi prijedloga gradovi bi trebali uzeti u obzir da međuresorne grupe i/ili participativno upravljanje sa širokom skupinom dionika mogu stvoriti priliku za ugradnju ciklusa učenja i olakšati emergentno učenje (stvaranje smisla), pomažući gradovima da donose odluke temeljene na tim procesima te da to učenje povežu s drugim/budućim inicijativama. U tom smislu, način na koji pilot-projekt osmišljava svoje upravljačke procese kako bi uključio značajnu komponentu promatranja, promišljanja i učenja, uz široku skupinu dionika, može podržati buduće donošenje odluka i organizacijsko učenje.
Zašto je ovo relevantno za NZC i Poziv za Pilot gradovi?
Pri suočavanju sa složenošću i nesigurnošću – koje su karakteristike konteksta tranzicije u promjeni – učenje se ističe kao kamen temeljac u (refleksivnom) upravljanju tranzicijama prema klimatskoj neutralnosti. Za Pilot gradove, koji su predvodnici u postizanju klimatske neutralnosti, očekuje se da ne samo provode programe iz sustavne perspektive, nego i da ostvare brzo učenje. To će im omogućiti da ubrzaju vlastitu transformaciju i olakšaju širenje na druge kontekste.
Važno je pri osmišljavanju intervencije uzeti u obzir kako će se pristupiti učenju, kako bi Pilot gradovi mogli proširiti intervencije i prenijeti stečena znanja na druge gradove.
Ilustrativni primjeri i studije slučaja
- Duboka demonstracija Healthy, Clean Cities, koju je organizirao EIT Climate-KIC, podržala je kohortu ambicioznih gradova EU-a u uspostavljanju strateške prakse učenja. Zajednički je razvila logiku utjecaja za eksperimentiranje na lokalnoj razini i primijenila cikluse 'sensemakinga' kako bi generirala primjenjive uvide za informiranje dizajna i provedbe.
- UNDP-ova praksa Sensemaking, uspostavljena za mrežu Accelerator Labs u 115 zemalja, osmišljavala je i primjenjivala alate i metode kompleksnosti i sustavnog razmišljanja kako bi omogućila modele međusobnog učenja i ubrzala učenje unutar globalne zajednice praktičara javnog sektora usmjerenih prema Ciljevima održivog razvoja do 2030.
- Pristup Living Labs i njegova primjena kroz različite inicijative EU-a pružaju okruženje u kojem su koalicije više aktera mogle testirati, razvijati i su-kreirati inovativna rješenja za ubrzano učenje o urbanim izazovima. Na primjer: AMS Institute – Urban Living Labs.
Resursi i/ili budući resursi/usluge Platforme na koje bi gradovi trebali obratiti pozornost
- Održali smo radionice gradskih klastera radi zajedničkog stvaranja putova utjecaja gradova, ciljeva učenja/strategije, metoda evaluacije te periodičnog dijeljenja naučenih lekcija s drugim pilot gradovima.
- Logika utjecaja NZC-a i dopunski materijal (platna, metode, alati, studije slučaja itd.) koje osiguravaju Platforma Net Zero Cities i Portal.
- Sinergije i veze s nacionalnim misijskim platformama za prenošenje i širenje saznanja iz Programa Pilot gradovi NZC-a na nacionalnoj razini
Sažetak: Pitanja koja si trebaš postaviti
- Kako se trenutno promiče učenje u gradu?
- Koji bi proces učenja grad trebao uspostaviti kako bi brzo stekao saznanja iz provedbe transformativnih akcija?
- Kako će grad sistematizirati ishode učenja u stvarnom vremenu kako bi ih učinio prenosivima?
- Koji proces grad može slijediti kako bi podržao širenje učenja unutar grada i među gradovima?
Korisne poveznice i reference
Gordijn, F., Eernstman, N., Helder, J., & Brouwer, H. (8. svibnja 2019.). Metode refleksije: Praktični vodič za trenere i voditelje: Alati za smislenije učenje. Research@WUR. Pristupljeno 9. lipnja 2022.
Rodela, R. (30. prosinca 2011.). Društveno učenje i upravljanje prirodnim resursima: pojava triju istraživačkih perspektiva. Ekologija i društvo. Preuzeto 9. lipnja 2022.
Scholz, G., Dewulf, A., & Pahl-Wostl, C. (27. studenog 2013.). Analitički okvir društvenog učenja olakšanog participativnim metodama – sustavna praksa i akcijsko istraživanje. SpringerLink. Pristupljeno 9. lipnja 2022.
Mierlo, B. van, & Beers, P. J. (1. listopada 2018.). Razumijevanje i upravljanje učenjem u tranzicijama prema održivosti: pregled. Environmental Innovation and Societal Transitions. Preuzeto 9. lipnja 2022.
Mierlo, B. van, Halbe, J., Beers, P. J., Scholz, G., & Kruijf, J. V.-de. (6. siječnja 2020.). Učenje o učenju u tranzicijama prema održivosti. Inovacije u okolišu i društvene tranzicije. Preuzeto 9. lipnja 2022.
Kruijf, J. V.-de, Pahl-Wostl, C., & Knieper, C. (12. listopada 2018.). Širi ishodi učenja europskih projekata prilagodbe klimatskim promjenama: kvalitativna komparativna analiza. Environmental Innovation and Societal Transitions. Preuzeto 9. lipnja 2022.
Što je Sensemaking? Centre For Public Impact (CPI). (b.d.). Pristupljeno 10. svibnja 2022.
7 Prilog
7.1 Projekt NetZeroCities i Misija za gradove
